Blagdani i alkohol: Gdje prestaje uživanje, a počinje rizik?

S početkom blagdanske sezone neizbježno je razmišljati o čaši šampanjca za doček Nove godine, kuhanom vinu za zagrijavanje na božićnim sajmovima ili krigli piva za nazdravljanje sa starim prijateljima, piše N1 Info.

No, vječno pitanje ostaje: koliko bismo trebali piti? I je li povremeno piće štetno za naše zdravlje? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da, kada je riječ o alkoholu, ne postoji sigurna razina konzumacije.

Zdravstvena agencija klasificirala je alkohol kao kancerogen skupine 1 – skupine najvišeg rizika – u kojoj se nalaze i azbest, zračenje i duhan. Europska unija (EU) je podregija s najvećom konzumacijom alkohola u svijetu, a ujedno i regija u kojoj je rak postao vodeći uzrok smrti, navodi WHO.

Godine 2023. prosječna godišnja konzumacija alkohola po stanovniku u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iznosila je 8,5 litara čistog alkohola.

Latvija, Portugal i Rumunjska konzumirale su više od 11,5 litara godišnje, a gotovo trećina zemalja zabilježila je potrošnju od 10 litara ili više po stanovniku, prenosi Euronews.

„Europska regija WHO-a ne može si priuštiti iluziju da je konzumacija alkohola bezopasna“, izjavio je Gundo Weiler, direktor za prevenciju i promicanje zdravlja u WHO-u. Međutim, ne slažu se svi stručnjaci s tim procjenama.

 „Ako ne pijete alkohol, nemojte početi. Ako odlučite piti, ograničite unos.“

Nedavna studija Američkog udruženja za srce (AHA) sugerira da lagana konzumacija alkohola ne predstavlja rizik za koronarne bolesti, moždani udar ili zatajenje srca. Štoviše, navodi se da male količine alkohola mogu smanjiti rizik od koronarne bolesti srca.

Ipak, Američko udruženje naglašava: „Ako ne pijete alkohol, nemojte početi. Ako odlučite piti, ograničite unos.“ Organizacija dodaje da, iako neka istraživanja upućuju na neutralan ili čak smanjen rizik od srčanih bolesti i moždanog udara kod umjerene konzumacije, ukupni dokazi ne potvrđuju koristi za opću populaciju.

„Zapravo, kod nekih ljudi čak jedno do dva pića dnevno mogu povisiti krvni tlak“, zaključuje AHA, uz napomenu da ne savjetuje nikome konzumaciju alkohola radi zdravstvenih koristi.

Koliko je alkohola „sigurno“?

Iako se stručnjaci slažu da prekomjerno pijenje šteti organizmu, ne slažu se oko toga koja se količina, ako uopće neka, može smatrati „niskorizičnom“. Irska zdravstvena služba (HSE) u svojim smjernicama navodi da žene ne bi trebale piti više od 11 standardnih pića tjedno, a muškarci više od 17.

Standardno piće definira se kao ono koje sadrži 10 grama čistog alkohola. To može biti čaša vina od 100 ml ili pola čaše jabukovače ili piva. Irsko tijelo preporučuje rasporediti pića tijekom tjedna, imati najmanje dva do tri dana bez alkohola tjedno te izbjegavati više od šest pića u jednoj prilici.

Estonija i Poljska postavljaju granicu na 40 grama alkohola dnevno za muškarce – što odgovara četiri mala piva – te 20 grama za žene.

Španjolsko ministarstvo zdravstva je opreznije i preporučuje najviše 10 grama alkohola dnevno za žene, što odgovara jednom „shotu“, pola čaše vina ili malom pivu. Za muškarce je dopuštena dvostruko veća količina.

Latvija i Litva idu još dalje te savjetuju potpuno izbjegavanje konzumacije alkohola.