Legenda istarske glazbe: Lidija Percan danas slavi 88. rođendan
Istarska glazbena diva Lidija Percan danas slavi 88. rođendan. Pjevačica čiji su glas i pjesme desetljećima obilježili istarsku glazbenu scenu i danas se pamti kao jedna od najvećih interpretatorica koje su kroz pjesmu pronijele ljubav prema Istri, moru i njezinim ljudima.
Jedna od najpoznatijih i najvoljenijih pjevačica istarske glazbene scene, Lidija Percan, danas slavi svoj 88. rođendan. Tijekom dugogodišnje karijere pjesmama je proslavila Istru i ostavila dubok trag u glazbenoj baštini ovog kraja.
Lidija Percan rođena je 16. ožujka 1938. godine u Raklju, a njezin glazbeni put snažno je vezan uz Istru, njezino more, ljude i običaje. Upravo su ti motivi postali zaštitni znak njezinih pjesama koje su generacije slušatelja rado pjevale.
Još kao djevojčica pokazivala je ljubav prema glazbi. Na školskim priredbama često je recitirala stihove Mate Balote, a prve pjevačke korake napravila je u crkvenom zboru u Raklju, a potom i u zboru crkve svetog Antuna u Puli.
Pulsku publiku osvojila je nastupima na plesnim večerima u Zajednici Talijana Circolo, gdje je prvi put zapjevala uz orkestar pod ravnanjem maestra Nella Milottija. Krajem šezdesetih godina diskografska kuća Jugoton pozvala ju je na studijska snimanja, a njezin topao i prepoznatljiv glas brzo je osvojio publiku.
Uslijedili su brojni hitovi poput „Mamma mia dammi cento lire“, „Da Trieste fino a Zara“, „Quel mazzolin de fiori“, „Ciribiribin“, „Bella istriana mia“, „Rozamunda“ i mnogi drugi koji su je učinili pravom glazbenom ikonom Istre.
IstraIN
Velik uspjeh postigla je i suradnjom s Đorđem Novkovićem, kada su nastali hitovi „Hiljadu suza za jednoga mornara“ i „Sve su se laste vratile sa juga“, pjesme koje su doživjele milijunske naklade.
Posebno mjesto u njezinoj karijeri zauzima serija izdanja „Canzoni d’una volta“, započeta 1976. godine, koja je dodatno učvrstila njezin status jedne od najvažnijih interpretatorica istarske i mediteranske glazbe.
Svojim glasom i pjesmama Lidija Percan desetljećima čuva i slavi istarski identitet, zbog čega je mnogi i danas nazivaju kraljicom istarske pjesme.
Za razliku od poznatih ruta poput Staze 7 slapova kod Buzeta, gdje vikendom zna biti i previše ljudi, Cingarela nudi ono što sve rjeđe nalazimo – mir i onaj osjećaj da ste otkrili nešto svoje.
Program je i ovoga puta spojio kulturnu tradiciju i suvremene interpretacije, pokazujući kako književna baština i dalje može biti relevantna i poticajna mlađim generacijama.
U prometnoj akciji na području Pazina i Buzeta policija je u samo jednom danu zabilježila 31 prekršaj, a najviše vozača nije koristilo sigurnosni pojas.
Grad Labin i ove godine organizira bogat program povodom Međunarodnog praznika rada, uz tradicionalnu budnicu, glazbeni program i besplatnu prvomajsku marendu za sve posjetitelje.
Praznik rada u Rovinju donosi cjelodnevnu feštu na otvorenom – Zlatni rt i ove godine okuplja sve generacije uz glazbu, roštilj, rekreaciju i bogat program u prirodi.
Jubilarno, peto izdanje tehnološke konferencije Let’s Grow održat će se 11. i 12. svibnja u Puli, uz više od tisuću posjetitelja, vrhunske govornike i potpuno besplatan program koji donosi najnovije trendove iz svijeta tehnologije i umjetne inteligencije.
Rovinj danas obilježava 81. godišnjicu oslobođenja od nacifašizma, jednog od najvažnijih datuma u svojoj povijesti, koji simbolizira kraj rata i početak novog razdoblja slobode, mira i društvene obnove.
Gastro ponuda donosi tematske punktove posvećene bijeloj i plavoj ribi, školjkama, lignjama i fritto mistu, uz domaće kolače, istarska vina i rakije...
U prvoj godini provedbe projekta i-STEM u Istri održano je 187 radionica, 14 javnih manifestacija i uključeno 450 učenika, čime su premašeni planirani ciljevi projekta vrijednog više od 351 tisuću eura.
Limena glazba KUD-a Matka Laginje iz Svetog Lovreča plasirala se na Državno natjecanje puhačkih orkestara koje će se početkom lipnja održati u Zagrebu, potvrdivši još jednom svoju dugogodišnju kvalitetu i tradiciju.
Učenici Talijanske srednje škole „Antonio Borme“ iz Rovinja ostvarili su zapažen uspjeh u Rimu, gdje su na prestižnom natječaju posvećenom očuvanju lokalnih jezika osvojili prvo i treće mjesto.