Uskrs se svake godine slavi na drugi datum, a razlog leži u načinu njegova određivanja. Blagdan se slavi prve nedjelje nakon prvog punog Mjeseca koji dolazi nakon proljetne ravnodnevnice, zbog čega može pasti između 22. ožujka i 25. travnja.
Naziv „Uskrs“ označava uskrsnuće Isusa Krista, odnosno pobjedu života nad smrću, dok se u mnogim jezicima koristi naziv povezan s hebrejskom riječi „Pesah“, koja znači „prijelaz“.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Uskrsa su jaja. Ona simboliziraju novi život i obnovu, a običaj bojanja jaja star je stoljećima. U prošlosti su se jaja najčešće bojala prirodnim bojama, poput ljuski luka ili cikle.
Zanimljivo je da je najčešća uskrsna boja upravo crvena, koja simbolizira Kristovu krv, ali i radost i novi početak.
Uskrsni zec, iako danas nezaobilazan simbol, nema izravno kršćansko podrijetlo. Dolazi iz germanske tradicije i povezuje se s plodnošću i proljećem. U mnogim zapadnim zemljama upravo zec „donosi“ djeci čokoladna jaja.
Uskrs je ujedno i kraj korizme – razdoblja od 40 dana posta, odricanja i pripreme za blagdan. Upravo zato uskrsni stol obiluje bogatom hranom, poput šunke, jaja, mladog luka i tradicionalnih kolača.
U nekim dijelovima svijeta postoje i neobični običaji. Primjerice, u pojedinim zemljama održavaju se natjecanja u kotrljanju jaja, dok se drugdje ljudi simbolično polijevaju vodom kao znak čišćenja i novog početka.
U Hrvatskoj je jedan od najraširenijih običaja blagoslov hrane na Veliku subotu, a na uskrsno jutro obitelj se okuplja za stolom, dijeleći blagdanski obrok.
Bez obzira na razlike u običajima, Uskrs diljem svijeta nosi istu poruku – nadu, obnovu i novi početak.