Sunce kroz stoljeća fotografiranja! Zvijezda koja nas svakodnevno iznenađuje i održava na životu

Sinoć se iznad nas nenadano odigravala snažna Sunčeva geomagnetska oluja G3 klase. Ipak, polarnu svjetlost iz naših krajeva nije bilo moguće vidjeti.

Ono što smo vidjeli zadnjih dana je prekrasno Sunčano vrijeme s aquarelno toplim smirajima dana.

Teško da postoji osoba koja ima pristup mobitelu, a da nije bar jednom fotografirala Sunce u nekoj lijepoj kompoziciji s obzorjem. Astronomi svakodnevno fotografiraju i istražuju Sunce specijaliziranom opremom uz korištenje odgovarajućih filtera i kamera.

Nije oduvijek bilo tako. Prije samo četiri stoljeća nismo imali pojma o događanjima na i oko Sunca.

Hans Lippershey (1570.-1619.) izumitelj je teleskopa refraktorskog tipa. On je astronomima dao prvo pravo oruđe za istraživanje svemira.

Galileo Galilei (1564.-1642.) je početkom drugog desetljeća XVII stoljeća prvi uočio nekakve crne fleke na Suncu te započeo sustavno bilježiti te pojavnosti na dnevnoj bazi.

Nešto više od dva stoljeća kasnije, 1845. Francois Arago, tajnik Francuske akademije znanosti sa dvoje tamošnjih fizičara (Hippolyte Fizeau i Leon Foucault) pokušao je i uspio načiniti prvu fotografiju Sunca (02.IV 1845.) na kojoj su zabilježene i Sunčeve pjege.

To je otvorilo potpuno novo i daleko preciznije poglavlje bilježenja Sunčeve geomagnetske aktivnosti u vidljivom dijelu elektromagnetskog spektra.

Za usporedbu donosimo ovu povijesnu fotografiju i fotografiju svemirskog teleskopa SOHO snimljenu istog dana i mjeseca ali stoljećima kasnije, 02.IV 2026. godine.

Foto: Ilustracija

Moderna solarna astronomija istražuje Sunce u različitim dijelovima elektromagnetskog spektra. U Domovini već desetljećima aktivno i neumorno radi Zvjezdarnica Apollo koju vodi Danijel Reponj.

Nekoliko teleskopa te privatne zvjezdarnice svakodnevno opaža Sunce. Odnedavno, u suradnji s Istarskim astronomima tamo djeluje i JANA SOLAR TELESCOPE, specijalizirani teleskop za opažanje Sunca u vodikovom dijelu spektra.

Foto: Ilustracija

Sunce doživljavamo kao nešto što nam je „bogom dano“. Samo 72 sata bez Sunčeve svjetlosti (Sunca) pokrenulo bi nezamisliv, tragičan slijed događanja u biosferi.