Od snijega i meda do omiljenog deserta! Danas slavimo Svjetski dan sladoleda

Svake treće nedjelje u srpnju obilježava se Svjetski dan sladoleda, dan posvećen jednoj od najomiljenijih ljetnih slastica. Bilo da birate kuglicu čokolade, osvježavajući sorbet ili obiteljsko pakiranje iz zamrzivača, sladoled je za mnoge neizostavan dio ljeta.

No, jeste li se ikada zapitali kako je nastao?

Iako njegovo pravo podrijetlo nije u potpunosti razjašnjeno, postoje brojne zanimljive priče. Jedna od najpoznatijih legendi kaže kako je venecijanski putnik Marco Polo u 13. stoljeću iz Kine donio recept za zamrznuti desert od mlijeka i leda.

Povjesničari za to nisu pronašli čvrste dokaze, no poznato je da su još drevne civilizacije uživale u rashlađenim slasticama.

Stari Perzijanci i Kinezi pripremali su mješavine snijega ili leda s voćem i medom, dok su Rimljani navodno donosili snijeg s planina kako bi pripremali osvježavajuće deserte.

Prvi sladoledi kakve danas poznajemo počeli su se razvijati na europskim dvorovima tijekom renesanse. U početku su bili luksuz rezerviran za plemstvo i bogate obitelji, a tek razvojem tehnologije i industrijske proizvodnje postali su dostupni široj javnosti.

Danas je sladoled jedan od najpopularnijih deserata na svijetu. Osim klasičnih okusa poput vanilije, čokolade i jagode, sve su traženije kombinacije s karamelom, pistacijom, slanim kikirikijem, komadićima keksa ili lokalnim sezonskim voćem.

Posljednjih godina raste i ponuda veganskih, proteinskih i sladoleda bez dodanog šećera.

Hrvati su među velikim ljubiteljima ove ledene slastice. Prema podacima GlobalData za 2025. godinu, u Hrvatskoj se godišnje potroši oko 6,9 litara sladoleda po stanovniku, a na ukupnu potrošnju značajno utječe i turistička sezona.

Istraživanja pokazuju da se najveći dio sladoleda pojede upravo kod kuće, iako su ljetne šetnje rivama i trgovima teško zamislive bez kuglice u kornetu.

Jeste li znali?

Sladoled se ne proizvodi u ledenim prostorijama. Smjesa se priprema na uobičajenoj temperaturi, a zamrzava tek na kraju proizvodnog procesa u posebnim tunelima gdje temperatura doseže oko -40 °C.

Tijekom 2024. godine u Europskoj uniji proizvedeno je više od 3,3 milijarde litara sladoleda, što je oko dva posto više nego godinu prije.

Najpopularniji okusi u svijetu i dalje su vanilija, čokolada i jagoda, unatoč sve većem broju egzotičnih kombinacija.

Za izradu modernih sladoleda koristi se velik broj sastojaka kako bi se postigla odgovarajuća kremoznost, tekstura i stabilnost proizvoda.

Sladoled nije rezerviran samo za ljeto – istraživanja pokazuju da ga mnogi konzumiraju tijekom cijele godine, bez obzira na temperaturu.

Bez obzira preferirate li kuglicu u kornetu, sladoled na štapiću ili obiteljsko pakiranje iz zamrzivača, Svjetski dan sladoleda dobra je prilika da se prisjetimo kako je ova nekoć luksuzna poslastica postala jedna od najomiljenijih slastica svih generacija.