Europa ruši temperaturne rekorde: Iza nas je najtopliji lipanj i srpanj na zapadu kontinenta

Zapadna Europa zabilježila je najtoplije razdoblje lipnja i srpnja otkad postoje podaci, objavio je Copernicus Climate Change Service. Srpanj 2026. ujedno je bio drugi najtopliji srpanj na globalnoj razini, izjednačen sa srpnjem 2024. godine.

Ana Totman
Ana Totman

11 Kolovoz 2026 I 22:05

Europa ruši temperaturne rekorde: Iza nas je najtopliji lipanj i srpanj na zapadu kontinenta
Foto: IstraIN

Zapadna Europa iza sebe ima rekordno topao početak ljeta. Prema najnovijem mjesečnom klimatskom biltenu Copernicus Climate Change Servicea (C3S), razdoblje lipnja i srpnja 2026. bilo je najtoplije dosad zabilježeno u zapadnoj Europi.

Novi podaci nastavak su temperaturnih rekorda zabilježenih već početkom ljeta. Lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj u povijesti mjerenja zapadne Europe, s prosječnom temperaturom od 20,74 stupnja, odnosno čak 3,06 stupnjeva iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.

Na razini cijele Europe lipanj je bio drugi najtopliji dosad. Prosječna temperatura europskog kopna iznosila je 19,14 stupnjeva, odnosno 1,78 stupnjeva više od prosjeka. Čak osam od devet najtoplijih lipanja u Europi zabilježeno je od 2019. godine.

Visoke temperature nastavile su se i tijekom srpnja. Prema danas objavljenom Copernicusovu biltenu, srpanj 2026. bio je drugi najtopliji srpanj na globalnoj razini, izjednačen sa srpnjem 2024. godine.

Posebno se ističu i temperature mora. Prosječna temperatura površine mora izvan polarnih područja u srpnju bila je najviša ikad zabilježena za taj mjesec, što Copernicus dijelom povezuje i s razvojem El Niña u ekvatorijalnom dijelu Tihog oceana.

Već je u lipnju temperatura površine mora izvan polarnih područja dosegnula rekordnih 20,86 stupnjeva, a među područjima s temperaturama znatno višima od prosjeka bilo je i Sredozemno more.

Suša i ekstremni požari

Srpanj nije donio samo visoke temperature. Velik dio zapadne Europe, ali i dijelovi središnje i istočne Europe, bili su sušniji od prosjeka, uz ekstremne temperature i velike požare.

Riječni protoci na velikom dijelu pogođenih područja bili su znatno ispod prosjeka, ponegdje i ekstremno niski, što je ostavilo posljedice na više sektora.

Copernicusovi podaci temelje se prvenstveno na ERA5 reanalizi, koja kombinira velik broj meteoroloških mjerenja s modelima atmosfere kako bi omogućila praćenje globalnih i regionalnih klimatskih prilika.