Hrvati zadovoljniji životom nego prije sedam godina: među europskim rekorderima po rastu

Koliko smo zadovoljni svojim životom ne ovisi samo o plaći, nego i o zdravlju, odnosima, osjećaju sigurnosti, slobodnom vremenu i povjerenju u okolinu.

Najnovije Eurostatovo izdanje o životnim uvjetima u Europi pokazuje da građani Hrvatske danas svoj život procjenjuju znatno bolje nego prije nekoliko godina.

Prosječna ocjena zadovoljstva životom među osobama starijima od 16 godina u Hrvatskoj je 2025. iznosila 7,4 od mogućih deset. Sedam godina ranije, 2018., iznosila je 6,3.

To povećanje od 1,1 boda najveće je među 14 članica Europske unije u kojima je u tom razdoblju zabilježen rast prosječne ocjene zadovoljstva životom.

Hrvatska je tako iznad prosjeka Europske unije, koji je 2025. iznosio 7,2. Najviše ocjene zabilježene su u Rumunjskoj i Finskoj, po 7,8, dok su Danska, Austrija i Poljska ostvarile prosjek od 7,7.

Eurostat ne pita građane jesu li sretni u jednom konkretnom trenutku, nego da na ljestvici od nula do deset procijene ukupno zadovoljstvo vlastitim životom.

Zato podatak ne daje jednostavan odgovor na pitanje živi li se bolje, ali pokazuje kako ljudi doživljavaju svoju svakodnevicu.

Novo izdanje publikacije obuhvaća prihode i nejednakosti, obilježja kućanstava, radnu aktivnost, skrb o djeci, zdravlje, invaliditet, povjerenje u druge i zadovoljstvo životom.

U hrvatskom slučaju rast ocjene ne briše probleme poput troškova stanovanja, cijena i nesigurnosti na tržištu rada. Ipak, brojka pokazuje da se percepcija vlastitog života od 2018. do danas promijenila snažnije nego u većini drugih članica Unije.