Nakon 18 godina preokret: U Hrvatsku se vratilo više Hrvata nego što ih je odselilo!

Linda Kasalo-Malić iz Državnog zavoda za statistiku potvrdila je da je prošla godina donijela preokret u migracijskim kretanjima hrvatskih državljana, ali ističe da je još prerano govoriti o trajnoj promjeni.

„Ono što sigurno možemo reći jest da su podaci za 2025. godinu pokazali pozitivan saldo migracije hrvatskih državljana, a za procjenu dugoročnih kretanja potrebno je ipak pričekati podatke sljedećih godina“, pojasnila je Kasalo-Malić za Media servis.

Zanimljivo je da je Njemačka istodobno zemlja iz koje se u Hrvatsku doseljava najviše ljudi, ali i najčešće odredište onih koji napuštaju Hrvatsku.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od ukupnog broja doseljenih osoba 17 posto stiglo je iz Njemačke, dok je po 11,1 posto doselilo iz Bosne i Hercegovine i Nepala.

Ti podaci odnose se na sve doseljene osobe, ne samo na hrvatske državljane.

Kada je riječ o razlozima povratka, Kasalo-Malić ističe da se može pretpostaviti kako na odluke utječu gospodarski, obiteljski i drugi osobni razlozi, ali statistika migracija ne može potvrditi njihove stvarne motive.

Život u inozemstvu više nije toliko isplativ?

Svoje viđenje razloga povratka iznijela je i Medina Mahić, koja gotovo deset godina s obitelji živi u Švicarskoj. Smatra da rast životnih troškova u inozemstvu sve više utječe na odluke hrvatskih iseljenika.

„Moje mišljenje je da se sve više ljudi vraća natrag u Hrvatsku zato što više ni vani nije tako idealno kao što je nekada bilo. Svugdje je došlo do velike inflacije, naglog rasta cijena stanarina, auta i svega ostaloga“, kazala je Mahić.

Dodaje da nekadašnje visoke plaće u inozemstvu više nemaju jednaku vrijednost te smatra da se povratak posebno može isplatiti onima koji u Hrvatskoj već imaju vlastitu nekretninu.

Ipak, ona sama zasad ne planira povratak. Iako ne isključuje mogućnost da se jednog dana vrati u Hrvatsku, ističe da joj je trenutačno važna uređenost sustava u Švicarskoj.

„Trenutno sigurno ne. Jednog dana možda. Vrlo vjerojatno u stare dane“, kazala je, dodajući da razlozi za ostanak nisu isključivo financijski, nego se odnose i na organizaciju države te kvalitetu svakodnevnog života.

Pozitivan migracijski saldo hrvatskih državljana u 2025. godini tako predstavlja prvi takav rezultat nakon 17 godina, no tek će podaci za naredne godine pokazati radi li se o početku dugoročnog povratničkog trenda ili jednokratnoj promjeni.