Jašić o nejednakoj razvijenosti poluotoka: Središnja Istra je u mnogo čemu kažnjena
"Istra treba težiti ka tome da uravnoteži standard i da postoji jedna Istra koja ispunjava različite potrebe na jednakomjeran način i to će se sigurno odraziti i u našem programu za izbore za županijsku skupštinu i za župana"
U Puli je danas održana konferencija za medije na kojoj je stranka Možemo! predstavila prve kandidate za predstojeće lokalne izbore u Istri koji su istaknuli svoju viziju budućnosti Istre utemeljenu na javnom interesu, odgovornom upravljanju, održivom razvoju i kvaliteti života svih građana.
Za gradonačelnicu Pazina ponovno se kandidira Suzana Jašić, aktualna gradonačelnica koja je u protekle četiri godine pokrenula značajne projekte u komunalnoj infrastrukturi, odgoju i obrazovanju, stanogradnji te skrbi za starije osobe.
Iako Dušica Radojčić nije dala konkretan odgovor na novinarsko pitanje o mogućim koalicijama na lokalnim izborima, Jašić je rekla da definitivno HDZ i IDS ne dolaze u obzir.
"Mi smo uvijek rekli od centra prema lijevo i onda treba vidjeti kakve će biti liste, gdje i što će se dogoditi. Važni su ljudi na tim listama, vidjet ćemo", kaže Jašić.
Foto: IstraIN
Prokomentirala je i problematiku neravnomjerne razvijenosti istarskog poluotoka. "Kada govorimo o Istri, često mislimo na jedan poluotok. No, postoje dvije Istre. Postoji obala, koja živi od turizma na svoj način, sa svim svojim prednostima i manama.
Međutim, ta obalna Istra je financijski mnogo kompetentnija od središnje i sjeverne Istre, koje zbog indeksa razvijenosti kojeg je nametnula centralna vlast, ne uvažavajući određene parametre, poput veličine prostora, poput količine infrastrukture, ceste i tako dalje, svrstala nas je uglavnom u osmu kategoriju ili sedmu zajedno sa najrazvijenijim gradovima obale od Umaga do Dubrovnika", ističe Suzana Jašić.
"To nam je svima omogućilo praktički nedostupnost EU fondova, gdje uvijek gubite bod ili dva pred onima koji su manjeg indeksa razvijenosti.
Omogućilo nam je i manja sredstva za održivost vrtića, dakle, kažnjeni smo s te strane, a s druge strane, financijski kapaciteti, jer nemate turizma, nemate, srećom, ni prekomjerne izgradnje, ali zapravo to su dijelovi Istre koji se teško nose s izazovima i potrebama svog stanovništva", napominje aktualna gradonačelnica Pazina.
Dodala je i kako postoji problem javnog prijevoza, problem povezanosti istarskih gradova i naselja, problem prostornog planiranja i prostornih planova koji su u pozadini mnogih dogovora o tome tko će na izbore za županiju.
"Jako puno stvari se događa na koje treba misliti i zapravo Istra treba težiti ka tome da uravnoteži standard i da iz dvije Istre postoji jedna Istra koja ispunjava različite potrebe na jednakomjeran način. I to će se sigurno odraziti i u našem programu za izbore za županijsku skupštinu i za župana. Jako nam je važno, pogotovo nama iz središnje Istre, da se o tim temama javno govori", zaključila je.
Dvije žene ozlijeđene su u prometnoj nesreći koja se u subotu ujutro dogodila na raskrižju Vodnjanske ceste i Partizanskog puta. Jedna je zadobila teške, a druga lakše tjelesne ozljede, dok protiv 76-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava.
Hrvatska je noćas prešla na zimsko računanje vremena. Kazaljke su u 3 sata vraćene na 2, pa smo dobili sat vremena više za spavanje. No promjena sata donosi i novu satnicu jeftinije električne energije za kućanstva s dvotarifnim brojilima.
Neobičan incident dogodio se u petak rano ujutro u Poreču, kada je 41-godišnjak pod utjecajem alkohola došao u policijsku postaju požaliti se da nema interneta.
Društveni dom u Škropetima u petak navečer pretvorio se u pravo središte smijeha, zabave, taktičkih nadmudrivanja i odličnog druženja. Večer društvenih igara okupila je brojne zaljubljenike u igranje, od najmlađih do starijih i iskusnijih igrača.
Pulska prometna policija zabilježila je prometnu nesreću na Šijanskoj cesti u kojoj je 54-godišnji vozač, pod utjecajem čak 3,19 promila alkohola, automobilom naletio na prometni znak.
U srpnju 2026. godine u Europskoj uniji podneseno je 34.145 prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, čak 39 posto manje nego godinu ranije. Prema najnovijim podacima Eurostata, Slovenija je zabilježila najveći broj novih zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.