Istra, sunčana i vjetrovita regija, na pragu je energetske transformacije koja će je voditi prema održivijoj i ekološki orijentiranoj budućnosti.
S najavom zatvaranja termoelektrane Plomin do 2033. godine, Istra je postavljena pred izazov: kako zadovoljiti energetske potrebe koristeći obnovljive izvore energije poput sunca, vjetra i mora.
Razgovarali smo s Ivanom Herakom, članom uprave ACI za financije, korporativno pravo i ljudske resurse, a zašto je posebno istaknuo marinu u Rovinju, saznajte u nastavku.
"Cilj konferencije je da na neki način, u krugu tvrtki i političkih imena, pokušamo odraditi i komentirati temu. Živimo u vremenima nove paradigme, gdje tvrtke, osim isporučivanja financijskih rezultata, moraju ostvariti rezultate na polju održivosti, zelene tranzicije, korporativne kulture itd. Ova tema se savršeno uklapa u taj kontekst.
Energetska učinkovitost danas je sastavni dio zelene tranzicije. Primjerice, mi u ACI-u smo od ove godine – iako će se to vjerojatno mijenjati – obveznici izvještavanja o ciljevima zelene energetske tranzicije. To je sada dio Zakona o računovodstvu, i već smo angažirali konzultante iz jedne od tvrtki “Big Four”. Riječ je o potpuno novom modelu upravljanja tvrtkama koje provode zelenu tranziciju, uključujući energetsku učinkovitost. Takve tvrtke mogu lakše aplicirati za EU fondove, privlačnije su investitorima, a zaposlenici radije dolaze u njih.
Na kraju krajeva, ACI je turistička tvrtka, a istraživanje Tomas pokazalo je da gosti sve više cijene destinacije koje provode zelenu tranziciju. Potpuno se mijenjaju navike turističke potražnje i ciljevi turističkih tvrtki. Ova se tema definitivno uklapa u tu priču", objašnjava Herak.
Foto: IstraIN
"Treba naglasiti da je energetska učinkovitost vrlo širok pojam. Većina ljudi je doživljava kao štednju energije – poput gašenja i paljenja prekidača – no to je puno šira priča. To je samo jedna od komponenti zelene tranzicije.
Međutim, treba spomenuti i da će zbog trenutne situacije u Ukrajini, potencijalnog povratka Trumpa i drugih globalnih događanja ciljevi zelene politike vjerojatno biti prolongirani. Sad se govori o gotovo 800 milijardi eura za naoružanje zemalja Europske unije, i sve je to na neki način povezano", dodaje član uprave ACI d.d., Ivan Herak.
Kako ACI implementira zelenu tranziciju? Što konkretno radite u vašim marinama?
Ključna stvar je implementacija vodikovih tehnologija. Mi smo članovi inicijative “Dolina vodika Sjeverni Jadran” i tu smo strategiju uvrstili u naš plan održivog razvoja. Riječ je o vrlo kompleksnom projektu vrijednom gotovo 300 milijuna eura – naravno, pod uvjetom da naši vlasnici, Skupština i Nadzorni odbor prihvate odluku Uprave.
To je iznimno važan dio naše strategije, jer želimo ponovno vratiti čarter flotu u ACI – s pogonom na vodik. To je, mogli bismo reći, naše sidro i okosnica zelene tranzicije.
U kojoj su mjeri ACI marine trenutno zelene i održive? Kakvi su planovi za budućnost?
ACI je najveća nautička tvrtka na Mediteranu, ne samo u Hrvatskoj, i predvodnik u nautičkom turizmu. Treba istaknuti marinu Rovinj, u kojoj su implementirana sva rješenja održivosti, a vjerojatno će još bolja biti marina Porto Baroš, čija bi izgradnja uskoro trebala početi.
ACI posjeduje sve četiri ISO norme – za sigurnost, kvalitetu, okoliš i održivost. Također, imamo 20, 30, možda i 40 Plavih zastava. S obzirom na to da ACI upravlja s 22 marine na najkvalitetnijim dijelovima hrvatske obale, naša je dužnost provoditi najviše standarde.
Osim toga, ACI je tvrtka u 78% državnom vlasništvu. Ako mi, kao većinski državna tvrtka, ne budemo poštivali i provodili najviše standarde, tko hoće?
Spomenuli ste da imate sustave za praćenje potrošnje energije. Možete li konkretno objasniti kako to funkcionira?
Da, to je sustav koji imamo još od 2015. godine. Radi se o racionalizaciji potrošnje struje – sustav prati potrošnju u realnom vremenu, a na nepravilnosti se reagira promptno. Naizgled jednostavno, ali zahvaljujući tome, jedna marina može uštedjeti i do 150-200 tisuća eura godišnje.
Nadam se da ćemo do 2027., kada nam istječe strategija, implementirati barem 30-40% naših ciljeva. Put je dug, vrlo kompleksan, ali sredstva su ogromna – subvencije idu čak do 80-90%. No, mehanizmi su izuzetno teški i složeni, a Europska unija je vrlo rigorozna prema onima koji ne ispune ono što su potpisali.
Foto: IstraIN
Osvrnimo se malo na prihode. Kakva je situacija?
Ove smo godine ostvarili rekordne prihode u ACI-u. Dobit je bila manja nego prošle godine, ali to nije naš primarni cilj. Naša je misija razvijati standarde, povećavati vrijednost ACI-a i njegovih dionica.
Kao državna tvrtka, imamo i određene socijalne ciljeve. Imamo dvije-tri marine koje posluju s gubitkom, ali su važne za lokalno stanovništvo i zapošljavanje na otocima. To je šira slika.
Odlično posluju marine u Splitu, Dubrovniku, Korčuli i ovdje u Rovinju. Imamo i manje i veće marine, većina ih radi cijele godine, osim četiri-pet sezonskih.
Najveći izazov za nas je produljenje koncesija. Svi naši daljnji potezi ovise o tome kada ćemo dobiti produljenje koncesija i na koliko godina.
Očekivanja za nadolazeću sezonu?
Nema posebnih iznenađenja. Očekujemo da ćemo ponoviti ovogodišnje prihode, možda čak i malo bolje rezultate – osim ako ne dođe do velikih geopolitičkih promjena.
Naziv “Na licu mjesta” odnosi se na nastanak radova prilagođenih ovom prostoru, uključujući i impresivan pogled na stari grad Rovinj i more. Središnji rad, “Kompozicija”, prostorna je instalacija nastala kombiniranjem recikliranih materijala i klavira zatečenog u prostoru.
Koktel od pjenušavog vina ili prosecca, sirupa od bazge i mineralne s dodatkom limuna ili limete te listićima mente, zbog sličnih sastojaka podsjeća na kubanski klasik Mojito, koji je jedan od najpopularnijih ljetnih koktela, ili pak na kakav cider.
Nastavak 5. Bembo Festa slijedi 9. srpnja, kad je na Trgu Tomaso Bembo na programu predstava za djecu „Priče za laku noć” Marka Bakulina, iz produkcije Uo Dad, slijedi 10. srpnja na istom mjestu gostovanje Teatra Gala s predstavom Daria Foa „Otvoreni brak” redatelja Đure Roića.
Grb Grada Rovinja dodjeljuje se kao nagrada za životno djelo, Plaketa se dodjeljuje trgovačkim društvima, obrtima, ustanovama i drugim pravnim osobama za postignute izvanredne rezultate i osobite uspjehe u radu, a Medalja se dodjeljuje pojedincima za izvanredne osobne rezultate i osobite uspjehe.
Najbolji sportaši natječu se na stazi dugoj 100 kilometara uz predivni Raški zaljev, gdje će snaga, izdržljivost i povezanost jahača i konja odlučiti tko će biti prvak Balkana 2025. godine.
Kako navode, digitalna platforma „e-mjesni odbori“ razvijena je isključivo kao dodatni, suvremeni alat za komunikaciju između građana i gradske uprave s ciljem bržeg i neposrednijeg prikupa prijedloga i inicijativa građana u poboljšanju prometne i komunalne slike kvartova.