INTERVJU S NAČELNIKOM GRAČIŠĆA Jeromela: Kad sam preuzeo općinu, dug je iznosio 16 milijuna kuna!
U intervjuu smo razgovarali o njegovim dosadašnjim postignućima, izazovima s kojima se suočava te planovima za budućnost Općine Gračišće, a najavio je kandidaturu za još jedan mandat na čelu općine.
Ususret nadolazećim lokalnim izborima, razgovarali smo s Ivanom Jeromelom, načelnikom Općine Gračišće. Diplomirani inženjer građevinarstva, Jeromela je na prošlim izborima iznenadio mnoge pobjedom nad dugogodišnjim načelnikom Ivanom Ninom Mijandrušićem iz IDS-a, koji je tu funkciju obnašao 20 godina.
Prije preuzimanja dužnosti, Jeromela je živio u Pazinu, a 2007. godine preselio se u Merlete, nedaleko od Gračišća. Njegova obitelj nije bila politički aktivna, što njegov politički angažman čini još značajnijim.
Po preuzimanju dužnosti, suočio se s financijskim izazovima u općini, uključujući naslijeđene dugove i infrastrukturne probleme poput nefunkcionalnog pročistača izgrađenog prije više od deset godina.
U intervjuu smo razgovarali o njegovim dosadašnjim postignućima, izazovima s kojima se suočava te planovima za budućnost Općine Gračišće.
Kada ste preuzeli dužnost načelnika Općine Gračišće, izjavili ste da je financijsko stanje općine lošije nego što se očekivalo. Možete li detaljnije opisati s kojim ste se konkretnim izazovima suočili i kako ste ih riješili tijekom svog mandata?
U početku nismo ni mogli utvrditi koliko je točno starih dugovanja jer su se pojavljivali novi, ranije nepoznati izdaci, kao na primjer obveza prema RH od 360 tisuća kuna za česticu prodanu 2013. godine.
Tek smo na kraju godine utvrdili da su ukupna dugovanja bila oko 16 milijuna kuna, od čega su glavnina bila četiri kredita, a 2.5 milijuna kuna bili su "akutni" dugovi, odnosno neplaćeni računi.
Iako i danas još uvijek mjesečno plaćamo više računa nego ih stvorimo, do sad smo uspjeli otplatiti tri kredita i većinu računa, pa je preostalo nekih 700 tisuća eura duga (cca 5.5 milijuna kuna), od toga nekih 620 tisuća za kredite a 80 tisuća za račune.
Jedan od vaših prioriteta bio je sanacija pročistača u Gračišću, koji nije bio funkcionalan deset godina. Što je s time i što ste uspjeli realizirati u ovom mandatu u odnosu na ono što ste planirali?
Pročistač u Gračišću je svakako bio jedan od hitnijih problema, pa smo uspjeli u suradnji s Hrvatskim vodama i Uslugom odvodnjom Pazin uložiti cca 100 tisuća eura za sanaciju.
Kako je sam projekt pročistača bio nedorađen, da ne koristim neku težu riječ, i dalje postoje problemi s povremenim začepljenjima cjevovoda i smradom, te tražimo moguće izvore financiranja za ugradnju automatske grube rešetke na ulazu u UPOV nakon ishođenja uporabne dozvole.
Foto: Ivan Jeromela
Najavili ste revitalizaciju mjesnih odbora kako bi se lokalna zajednica aktivnije uključila u donošenje odluka. Jesu li ti odbori formirani i kakvi su dosadašnji rezultati njihovog djelovanja?
Prošle godine su provedeni izbori te su formirani odbori. Za sad smo započeli s provedbom malih komunalnih akcija, te su mjesni odbori prikupili prijedloge mještana za potrebne intevencije. Provedba samih intervencija planirana je u drugoj polovici ove godine, nakon što mještani odaberu prioritete. Za provedbu akcija planirali smo 36000 eura u proračunu.
Općina Gračišće sudjeluje u ITU programu zajedno s Gradom Pazinom i okolnim općinama, s ciljem investiranja dodatnih sredstava u razvoj. Koji su konkretni projekti planirani za Gračišće unutar tog programa?
Gračišće sudjeluje s projektom rekonstrukcije zgrade Kašće, u kojoj se priprema otvaranje digitalnog inovacijskog centra, što je dio područja digitalnih i kreativnih industrija. Trenutno smo u postupku ishođenja građevinske dozvole, a slijede nam CBA i klimatsko potvrđivanje.
Ukupna predviđena vrijednost projekta je oko 1.5 milijuna eura, te se njime osim sanacije same zgrade planira revitalizacija jezgre i stvaranje temelja za razvoj novih poslovnih prilika za općinu i cijelu središnju Istru.
Kao nezavisni kandidat, pobijedili ste dugogodišnjeg načelnika na prošlim izborima. Što smatrate svojim najvećim postignućem tijekom ovog mandata i kako ocjenjujete suradnju s drugim političkim akterima u općini?
Svakako je najteže bila sanacija financijskog stanja i stabilizacija financija Općine, osobito ako se uzme u obzir da je prije otvaranja novog vrtića mjesečni trošak za isti iznosio cca 5000 €, dok sada Općina mjesečno izdvaja oko 23 tisuće eura na predškolski odgoj, što je porast od oko 450%.
Općenito Općina izdvaja najveći dio svojeg proračuna na socijalne i društvene kategorije, pa tako financiramo i sufinanciramo više od 35 različitih "nematerijalnih" programa.
Unatoč tome, uspjeli smo započeti i dovršiti neke dugo očekivane projekte, od unutarnjeg uređenja Lovačkog doma u Brljafima do asfaltiranja cesta za dva teško pristupačna sela, Forlane i Sv. Juraj.
Foto: Ivan Jeromela
Također su ostvareni ili započeti mnogi veliki projekti javnih poduzeća, kao raskrižje u Milotskom brijegu ili napokon nastavak provedbe programa IVS-a sa projektima UPOV-a u Bazgaljima i M. Brijegu, ukupne vrijednosti blizu 10 milijuna eura.
Započet je i kulturno - umjetnički projekt Signum temporis, kojim planiramo Gračišće pozicionirati kao kulturno središte Istre dovođenjem akademskih umjetnika pod pokroviteljstvom HAZU, pa su tako prošle godine u projektu sudjelovali slavni arhitekt Nikola Bašić i kipar Petar Barišić, a ove godine će to biti Kažimir Hraste.
Nakon početnog perioda, pokazali smo da smo ozbiljna i predana snaga, sa jedinim ciljem da za stanovništvo ostvarimo čim bolji društveni i infrastrukturni standard, a vjerujem da su to i ostali politički sudionici prepoznali, neovisno što je oporbi, razumljivo, primarna funkcija kritika vlasti.
S obzirom na nadolazeće izbore, planirate li ponovno kandidirati za načelnika Općine Gračišće? Ako da, koji su vaši ključni ciljevi i projekti koje biste željeli ostvariti u sljedećem mandatu?
Da, planiram se kandidirati na sljedećim izborima, kao i naša nezavisna lista.
Najvažniji projekti biti će asfaltiranje pristupa do svih preostalih naseljenih sela, rekonstrukcija Kašće, digitalizacija prostornog plana i donošenje UPU Vežovik sa parcelama za mlade obitelji po simboličnim cijenama, šetnica uz D64 Gržići - Marcani, kao i mnogi drugi "manji", ali za lokalnu zajednicu veoma važni projekti.
Policija traga za Monikom Gubić i Larom Grublješić, maloljetnicama čiji su nestanci prijavljeni 21. listopada. Monika je nestala u Puli, a kao mjesto Larinog nestanka navodi se Rijeka.
Od 27. studenoga do 6. prosinca Dom hrvatskih branitelja u Puli ponovno će postati mjesto susreta književnosti, umjetnosti i kulture. Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri donosi brojne domaće i međunarodne autore, premijerna izdanja te bogat program posvećen temi „La vita è bella“.
Kanfanar se posebno istaknuo činjenicom da je općina bez duga te da prema prosječnom dohotku po stanovniku ostvaruje treći najbolji rezultat u Hrvatskoj.
Radna skupina za praćenje kvalitete zraka u Koromačnu još uvijek čeka odgovore nadležnih institucija, dok od Holcima traži dodatna pojašnjenja o oporabi otpada, probnom radu postrojenja i prekoračenju emisija amonijaka.
Izmjene Generalnog urbanističkog plana važan su korak u prostornom planiranju Rovinja, a javna rasprava omogućuje građanima da se upoznaju s predloženim rješenjima i iznesu svoja stajališta prije nastavka postupka donošenja plana.
Saborski zastupnici IDS-a Anteo Milos i Dalibor Paus podnijeli su amandmane na rebalans državnog proračuna, među kojima je i zahtjev za ukidanje tunelarine kroz Učku za stanovnike Istarske i Primorsko-goranske županije. Traže i mjerenje kvalitete zraka u Koromačnu te obnovu prometnica.
Najavljeno povećanje bruto satnice pomoćnika u nastavi u Puli na 8,50 eura od 1. siječnja 2027. izazvalo je kritike. U priopćenju se upozorava da je povećanje zakašnjelo te da drugi hrvatski gradovi za isti posao izdvajaju i do 10 eura po satu.
Vlada je prihvatila prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojim se privremena rješenja iznajmljivačima produljuju do kraja 2030. godine. Uvode se i registracijski brojevi za smještaj, stroži nadzor te veće kazne za neregistrirano iznajmljivanje.
Državna revizija naložila je Gradu Puli da poslovne prostore političkim strankama daje u zakup putem javnog natječaja. Dvanaest dana poslije gradonačelnik Peđa Grbin donio je zaključak kojim je stranci Možemo! dodijeljen prostor u Zagrebačkoj ulici 21, na pet godina.