Paus traži trajektnu liniju za Unije i Susak: 'Ovo je pitanje opstanka naših otoka!'
Smatra da bi optimalno rješenje bilo uvođenje linije koja bi povezivala Pulu, Susak, Unije i Lošinj, čime bi se stvorila svojevrsna „Plava magistrala“ od Pule do Zadra.
Početkom 2023. godine stanovnici Unija, Istri najbližeg naseljenog kvarnerskog otoka, javno su progovorili o tome da se žele odvojiti od Primorsko-goranske županije i prijeći u Istarsku.
Iako bi to bio dugotrajan postupak, odmah im je pristigla podrška IDS-a, odnosno tadašnjeg predsjednika Dalibora Pausa koji je danas o njihovim problemima progovorio i u Hrvatskom saboru.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture najavilo je uvođenje besplatnog prijevoza za učenike, studente, umirovljenike i osobe starije od 65 godina na međunarodnoj željezničkoj liniji Pula–Zagreb–Pula od 2026. godine, čime bi se izjednačila prava putnika iz Istarske županije s ostatkom Hrvatske.
Dalibor Paus: „Jedno od najproblematičnijih pitanja odnosi se na kampove i takozvane mobilne kućice. Mobilne kućice, iako se nazivaju mobilnima, u stvarnosti su trajne građevine s temeljima, priključcima i infrastrukturom, efektom identičnim zidanom objektu."
11:57Prije 19 d20.11.2025
„To su naša dva jedina naseljena otoka koja uopće nemaju trajektni prijevoz“, istaknuo je Paus te naglasio kako na te otoke hrana, lijekovi, građevinski materijal, stoka i osnovne potrepštine dolaze isključivo putničkim brodovima, a ne trajektima.
Kao primjer naveo je svakodnevne izazove s kojima se stanovnici tih otoka suočavaju – hrana koja stiže na otoke često satima stoji na paletama, izložena temperaturama od 40 stupnjeva, dok uzgajivači stoke plaćaju prijevoz životinja trajektom i više od 9.000 eura, a hranu za istu stoku čak 14.000 eura.
Obilježavanje Dana jednakih plaća pridružilo bi Hrvatsku brojnim europskim zemljama koje već ističu kako je jednaka plaća za rad jednake vrijednosti temelj socijalne pravde i jednakih prilika, a Klub IDS-a je uputio čvrstu podršku ovom Prijedlogu.
Iako razlika u plaćama između muškaraca i žena u Hrvatskoj iznosi 7,4 %, zastupnik navodi kako problem nije samo brojkom opisan – postoje sektori poput obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi gdje su razlike drastičnije.
11:57Prije 25 d14.11.2025
Dodao je i da stanovnici Unija i Suska sami snose troškove prijevoza građevinskog materijala i solarnih sustava, kako bi im kupljene stvari stigle na vrijeme i u stanju u kojem su naručene.
Paus je podsjetio kako je još u travnju, na tematskoj sjednici saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, upozorio ministra Butkovića na činjenicu da Unije i Susak nemaju trajektnu liniju. „Tada mi je ministar odgovorio da trajekt postoji, misleći na brod naziva ‘Unije’“, rekao je Paus i dodao: „Tko god je vidio brod ‘Unije’, zna da to nije trajekt. Čak ga i sam brodar opisuje kao klasični putnički brod.“
Foto: IDS
Naglasio je da je riječ o brodu na koji stane tek dvadesetak paleta i jedno vozilo, bez hladnjače ili osnovnih uvjeta koji bi stanovnicima olakšali svakodnevni život.
Predložio je uvođenje redovne trajektne linije, napomenuvši kako ona ne mora prometovati svakodnevno, pa čak ni tjedno, ali mora postojati. Smatra da bi optimalno rješenje bilo uvođenje linije koja bi povezivala Pulu, Susak, Unije i Lošinj, čime bi se stvorila svojevrsna „Plava magistrala“ od Pule do Zadra – nadovezujući se na već postojeće trajektne linije od Zadra, preko dalmatinskih otoka do Malog Lošinja.
„Na ovaj bi se način ljudima na Unijama i Susku omogućilo da dostojno organiziraju život, baš kao i mi na kopnu. Ovo je pitanje opstanka – pitanje života i smrti za te otoke“, zaključio je Paus.
Sav prihod od ulaznica, čija je cijena iznosila 15 eura, namijenjen je Zakladi za poticanje obrazovanja slijepih Istarske županije, s ciljem potpore slijepim učenicima i studentima.
U Spomen domu u Pazinu ove se subote održava 14. izdanje Božićnog SecondHand & Handmade sajma, koji i ove godine okuplja više od 80 izlagača i donosi bogatu ponudu unikatnih poklona, rukotvorina i vintage predmeta.
Adaptacija i preuređenje čitaonice realizirani su uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Pule. Novi prostor namijenjen je aktivnostima i potrebama umirovljenika te nastavku programa koji Klub provodi u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom Pula.
Nevjerojatnih 1:5 Istre 1961 u Osijeku i hat-trick Smaila Prevljaka uz dvije asistencije donijeli su rijedak povijesni trenutak – učinak koji je u HNL-u posljednji put viđen prije gotovo četvrt stoljeća.
Trgovci su prepoznali rastuću potražnju i u tome vidjeli priliku za dodatnu zaradu, što se sada jasno očituje i u razlikama cijena između hrvatskog i talijanskog tržišta.
"U procesu smo nabave tenkova Leopard, sustava HIMARS i samohodnih haubica CAESAR. Uskoro planiramo ojačati našu mornaricu novim korvetama. Naše borbeno zrakoplovstvo sada je najmodernije između Njemačke i Grčke."
Siniša Škaberna: „Laste su prevažan prostor da bismo odluke o njima donosili iza zatvorenih vrata ili po mjeri investitora. Ovaj kvart mora služiti građanima Rovinja — mladim obiteljima, starijima, radnicima, svima koji žele ostati živjeti u svom gradu."
Paus je u Saboru upozorio da će Istra ostati jedina regija u kojoj se, prema prijedlogu, u cijeni cestarine ne mijenja ništa. Zakon, ističe, formalno uvodi jedinstveni sustav naplate, ali ga ruši izuzećima kojima se koncesionare oslobađa primjene jasnih kriterija.
Na Međunarodni dan borbe protiv korupcije ministrica zdravstva Irena Hrstić suočila se s pitanjima o korupciji u resoru opterećenom optužnicom protiv bivšeg ministra Vilija Beroša, poručivši kako inzistira na “nultoj toleranciji” i odbacuje da je cijeli sustav obilježen korupcijom.
Uoči donošenja proračuna za 2026., predsjednik IDS-a Buzeta Edi Draščić poručio je da se grad treba vratiti na razvojne teme, odbaciti neutemeljene glasine i nastaviti stabilnu suradnju koja, kaže, donosi konkretne projekte za Buzet.
Na konferenciji je rečeno da cijeli projekt vodi SDP-ovac Stevan Muidža, donator SDP-a i IDS-a, te da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništio navedeni urbanistički plan zbog pogodovanja investitoru, moćnom i sumnjivom srpskom kapitalu.
Ja ne znam kome je takva suluda ideja mogla pasti napamet samim tim što se u djelatnosti knjižnice apsolutno ništa ne mijenja?! I pitam se da li je to tek prvi korak, slijedi li i drugi?! Možda Matija Vlačić Ilirik jednostavno više nije u modi i ne uklapa se u 21. stoljeće.