Grad izdaje dozvole, stabla nestaju: Možemo! Pula traži stvarnu zaštitu zelenila
Dok je dozvola izdavana, upozoravaju iz stranke Možemo! Pula, nitko u gradskoj upravi nije uzeo u obzir vrijednost stabla, što, kako navode, „predstavlja ustaljenu praksu nebrige za gradsko zelenilo“.
Velika ladonja u Varaždinskoj ulici, nedaleko Arene, našla se pred rušenjem nakon što je Grad izdao građevinsku dozvolu za zgradu koja se gradi tik uz parcelu na kojoj raste stablo.
Dok je dozvola izdavana, upozoravaju iz stranke Možemo! Pula, nitko u gradskoj upravi nije uzeo u obzir vrijednost stabla, što, kako navode, „predstavlja ustaljenu praksu nebrige za gradsko zelenilo“.
Na završnoj konferenciji za medije stranke Možemo! na gradskoj tržnici u Puli, Dušica Radojčić istaknula je još jednom najvažnije značajke svog programa za upravljanje gradom koji je protekle četiri godine bio žrtva stagnacije i gradske uprave u rasulu.
"Ljudi mi s užasom dojavljuju o krvavim tragovima ubijenih životinja na cestama i šumskim putevima na području Štinjana, o zatvaranju naselja, zabrani izlaska, o osjećaju tjeskobe zbog pucanja po naselju dok subotom ujutro piju prvu kavu"
13:55Prije 313 d13.02.2025
Tek nakon što je slučaj dospio u medije, iz Grada su poručili da će „učiniti sve da se stablo sačuva“, no Možemo! Pula to naziva apsurdnim. „Još je apsurdnija njihova formulacija ‘bit će teško sačuvati cijelo stablo’, jer stablo se ili sačuva ili sruši – pola stabla ne postoji“, poručuju.
Problem dodatno komplicira činjenica da ladonja nije unesena u Zeleni katastar, a ni sam katastar, ističu, ne osigurava zaštitu stabala. „U evidenciji je do sada upisano oko 2.800 stabala, no ti podaci govore tek koliko ih je posađeno ili uklonjeno, uključujući i uklanjanja zbog projekata. Drugim riječima: kome treba evidencija ako ne služi zaštiti?“ pitaju se u Možemo! Pula.
Prema njihovom mišljenju, Grad je trebao istovremeno s izradom Zelenog katastra osigurati zaštitu stabala kroz prostorne planove. Također, javnost ne zna ni po kojim kriterijima se stabla upisuju u katastar – brojna vrijedna stabla na javnim površinama uopće nisu evidentirana.
Posebno upozoravaju na pet parcela s druge strane Via Croazia, također u vlasništvu istog investitora, a koje su u GUP-u označene kao mješovita namjena. Ni ta stabla nisu uvrštena u Zeleni katastar, što, smatraju, otvara pitanje hoće li i ona uskoro nestati.
„Arhitekt je mogao ispuniti obvezu od 20 posto zelenila na parceli upravo planiranjem oko ladonje i na taj način očuvati stablo te podići vrijednost buduće nekretnine“, ističu iz Možemo! Pula.
Stoga traže da se u prostorne planove i prilikom izdavanja svake građevinske dozvole ugradi obveza zaštite stabala koja su obuhvaćena Zelenim katastrom, kao i zabrana gradnje u krugu od tri do četiri metra oko njih. Također zahtijevaju da Grad javno objavi kriterije upisa i hitno uvrsti sva vrijedna stabla u katastar.
„Ova ladonja kod Arene još je jedan primjer: ili ćemo štititi stabla u planovima, ili ćemo gledati kako jedno po jedno nestaje – a već ih je na stotine nestalo“, zaključuju iz Možemo! Pula.
S više od 20 milijuna prodanih albuma i bezvremenskim hitovima poput „Porcelain“, „Natural Blues“ i „Why Does My Heart Feel So Bad?“, njegov utjecaj daleko nadilazi žanrovske okvire i glazbene trendove.
Umjesto naglih odluka i restriktivnih dijeta, blagdani mogu biti polazišna točka za informiraniji i opušteniji odnos prema hrani. Uživanje i briga o zdravlju ne moraju se međusobno isključivati – ključ je u umjerenosti, svjesnosti i realnim očekivanjima.
Za sve građane, Grad Labin na sam Badnjak, ove srijede 24. prosinca organizira druženje i prigodnu zakusku. Od 8:30 do 11 sati ujutro, u prizemlju zgrade labinskog markata.
Program je obuhvatio 15 raznolikih i živahnih točaka u kojima su se predstavili korisnici poludnevnog boravka UOITI-ja te organiziranog stanovanja Centra. Kroz pjesmu, ples i scenski nastup sudionici su na simboličan način ispratili Staru godinu.
Riječ je o jednoj od najdugovječnijih istarskih pop i zabavnih grupa, poznatoj po prepoznatljivom zvuku i uspješnoj višedesetljetnoj suradnji s Vesnom.
Saborska zastupnica i predsjednica rovinjskog SDP-a Marija Blažina u emisiji Iz drugog kuta osvrnula se na rad u Saboru, gradski proračun, urbanističke teme te položaj umirovljenika i mladih u Rovinju.
Pula je grad koji se desetljećima gradio na otvorenosti, solidarnosti i suživotu. Takve vrijednosti ne smiju biti dovedene u pitanje. Svako nasilje, zastrašivanje i govor mržnje izravno ugrožavaju sigurnost svih ljudi i kvalitetu života u našem gradu.
Govoreći o razvojnim pokazateljima, Miletić je istaknuo da Istarska županija prednjači po broju gospodarstvenika u odnosu na broj stanovnika, ima povoljan omjer radnika i umirovljenika, bilježi pad nezaposlenosti, pozitivne demografske trendove te snažne turističke rezultate.
U devet sati, 22. prosinca 1990. na jarbolu ispred Sabora Republike Hrvatske, na Markovu trgu u Zagrebu zalepršala je nova službena zastava Republike Hrvatske: povijesna hrvatska trobojnica s grbom ili krunom od pet drevnih hrvatskih grbova.