Sanja Radolović: Pula i Istra zaslužuju jasnu viziju budućnosti prostora Uljanika
Saborska zastupnica Sanja Radolović ponovno je u Hrvatskom saboru otvorila pitanje budućnosti prostora bivšeg brodogradilišta Uljanik, istaknuvši kako godinama stoji neiskorišten, bez jasne vizije i odgovora što će se s njime dogoditi.
Saborska zastupnica Sanja Radolović ponovno je u Hrvatskom saboru otvorila pitanje budućnosti prostora bivšeg brodogradilišta Uljanik, istaknuvši kako godinama stoji neiskorišten, bez jasne vizije i odgovora što će se s njime dogoditi.
„Prostor nekadašnjeg Uljanika, koji bi mogao biti motor razvoja Pule i cijele Istre, danas propada. Grad i građani trpe posljedice gospodarskog i prostornog zastoja, a Vlada i resorno ministarstvo i dalje šute“, upozorila je Radolović.
Hrvatski sabor danas se okupio na izvanrednoj sjednici zbog situacije u Gospiću. SDP-ova Sanja Radolović poručila je kako građani predugo čekaju konkretne odgovore te od nadležnih traži jasan rok početka sanacije.
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović podržala je modernizaciju statističkog sustava, ali je upozorila da veći pristup podacima mora pratiti veća odgovornost države. Posebno je istaknula slučajeve curenja osobnih podataka koji su pogodili više od 258 tisuća građana.
14:49Prije 128 d18.06.2026
Podsjetila je kako je na posljednjoj skupštini vjerovnika pokrenut postupak brisanja matične tvrtke iz poslovnih knjiga, a radnici su dobili tek polovicu svojih potraživanja. „Država, koja je vlasnik gotovo 100 posto Uljanik Brodogradnje 1856, ne može bježati od odgovornosti“, naglasila je.
Radolović je upozorila da se manji dio koncesijskog područja doista koristi za brodogradnju, dok veći dio propada ili se daje u kratkoročne zakupne odnose bez dugoročnih ulaganja.
„Na 40 tisuća kvadrata pomorskog dobra posluju tvrtke u potpuno nereguliranom statusu – bez ikakve pravne sigurnosti i bez plaćanja naknada“, istaknula je zastupnica.
Saborska zastupnica Sanja Radolović upozorila je kako Nacionalni park Brijuni, unatoč svom statusu i potencijalu, godinama trpi zbog izostanka ulaganja, lošeg upravljanja i nedostatka jasne strategije razvoja.
18:23Prije 213 d25.03.2026
„Koji je točan status koncesijskog područja bivšeg brodogradilišta Uljanik i zašto do danas nije predstavljen jasan plan za njegovu budućnost?“
„Planira li Vlada redefiniranje koncesijskog područja temeljem stvarnog korištenja?“
„Zašto u dosadašnjim procesima nije bilo transparentnosti niti uključivanja Grada Pule i lokalne zajednice?“
„Postoji li strategija za revitalizaciju prostora Uljanika i zašto se ona još uvijek ne provodi?“
„Ovo nije samo pitanje brodogradnje. Ovo je pitanje gospodarske budućnosti, novih radnih mjesta i sigurnosti poduzetnika. Pula i Istra zaslužuju znati što će biti s prostorom Uljanika. Vrijeme je da Vlada prestane ignorirati ovaj problem i preuzme odgovornost“, zaključila je Radolović.
Troje odraslih ljudi pod istim krovom pokušava pronaći način za zajednički život, dok se isprepliću ljubomora, neriješeni odnosi iz prošlosti i apsurdni kompromisi.
Jesenski program tako nastavlja dugogodišnju misiju Edukacijskog gastronomskog centra Istre, koji kroz edukaciju profesionalaca i promociju kvalitetnih lokalnih proizvoda doprinosi razvoju istarske gastronomske scene.
Uoči prvenstvenog dvoboja Istre 1961 i Hajduka, koji se u ponedjeljak, 26. listopada, igra na stadionu Aldo Drosina u Puli, domaći klub objavio je važne upute za navijače. Posebna pravila odnose se na unošenje obilježja gostujućeg kluba, a najavljena je i privremena regulacija prometa.
Za zdravije navike nije nužno odlaziti u teretanu. Novo istraživanje pokazuje da se 24 posto građana Hrvatske gotovo svakodnevno bavi tjelesnom aktivnošću izvan sporta, dok se čak 43 posto nikada ne bavi sportom ili tjelovježbom.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2026. iznosila je 1.586 eura, što je 4,2 posto manje nego u prethodna tri mjeseca. Novo istraživanje otkriva i velike razlike među zanimanjima, županijama te primanjima žena i muškaraca.
U srpnju 2026. godine u Europskoj uniji podneseno je 34.145 prvih zahtjeva za međunarodnu zaštitu, čak 39 posto manje nego godinu ranije. Prema najnovijim podacima Eurostata, Slovenija je zabilježila najveći broj novih zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.