Paus u Saboru: Država ostavila Buje na cjedilu, ponizila građane i lokalnu samoupravu

Istarska županija je 29. rujna proglasila prirodnu katastrofu, nakon čega su gradske službe i nadležna povjerenstva mjesecima radili na procjeni i obradi prijavljenih šteta.

Aleksandra Dimitrijević

3 Veljača 2026 I 14:39

Paus u Saboru: Država ostavila Buje na cjedilu, ponizila građane i lokalnu samoupravu
Foto: IDS

„Važeći Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda u potpunosti je neprilagođen stvarnosti klimatskih promjena, a primjer Grada Buja to najbolje pokazuje“, upozorio je danas u Hrvatski sabor saborski zastupnik Dalibor Paus.

Govoreći o posljedicama obilnih kiša i bujičnih poplava koje su krajem kolovoza i početkom rujna prošle godine pogodile područje Grad Buje, Paus je istaknuo kako su tada poplavljeni stambeni i poslovni prostori, uništene prometnice i poljoprivredne površine, a ukupna šteta procijenjena je na 1,8 milijuna eura. Taj iznos čini više od 20 posto ukupnog gradskog proračuna.

Istarska županija je 29. rujna proglasila prirodnu katastrofu, nakon čega su gradske službe i nadležna povjerenstva mjesecima radili na procjeni i obradi prijavljenih šteta.

Unatoč tom opsežnom angažmanu, država je Gradu Bujama i njegovim građanima za sanaciju posljedica dodijelila svega 4.231,18 eura, što iznosi tek 2,31 promil od ukupno utvrđene štete.

Paus je upozorio kako je Grad Buje u organizaciju i provedbu postupka prijave šteta utrošio više sredstava nego što je na kraju doznačeno iz državnog proračuna. Kao ilustraciju naveo je da je za sanaciju cestovne infrastrukture Gradu dodijeljeno svega 213 eura, dok je jedan vinar za štetu na poljoprivrednim površinama obeštećen s tek 26,69 eura.

„Ako je to sanacija i ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda, onda se zaista moramo zapitati što radimo“, poručio je Paus, ocijenivši kako su ovakvim odlukama poniženi i građani i lokalna samouprava.

Dodao je da zakon u sadašnjem obliku očito ne ispunjava svoju svrhu te da ga je nužno hitno prilagoditi stvarnim razmjerima šteta i potrebama lokalnih zajednica koje se suočavaju sa sve češćim i razornijim klimatskim nepogodama.

„2,31 promil nadoknade štete jasno pokazuje dezorijentaciju sustava. Zakon treba prilagoditi vremenu u kojem živimo“, zaključio je Paus.