Država kreće u veliki projekt priuštivog stanovanja: Do 2030. planirana gradnja i obnova više od 20 tisuća stanova

Posljednjih dana priuštivo stanovanje ponovno je u središtu javnosti, nakon što je Vlada na jučerašnjoj sjednici u saborsku proceduru uputila paket zakonskih prijedloga, među kojima i Zakon o priuštivom stanovanju.

Riječ je o jednom od ključnih reformskih zahvata kojim država namjerava sustavno urediti područje stanogradnje i povećati dostupnost stanova građanima.

Kako je istaknuto prilikom predstavljanja zakona, cilj mjere je olakšati rješavanje stambenog pitanja, osobito mladim obiteljima, ali i potaknuti demografsku stabilnost te jačanje ekonomske neovisnosti građana.

Prema planu, država do 2030. godine namjerava izgraditi i obnoviti ukupno 20.200 stanova, za što je predviđeno ulaganje od dvije milijarde eura. Program je usmjeren ponajprije na građane koji si ne mogu priuštiti kupnju stana ili plaćanje tržišne najamnine.

Model predviđa kombinaciju prodaje i najma stanova.

U višestambenim zgradama polovica stanova bit će namijenjena prodaji, a polovica najmu, dok će u manjim zgradama s manje od deset stanova sve jedinice biti isključivo za najam. Time se želi osigurati stabilan fond stanova za dugoročno priuštivo stanovanje.

Zakonom se uvodi i ograničenje raspolaganja nekretninom. Stanovi kupljeni kroz ovaj model neće se smjeti prodavati tijekom razdoblja otplate, koje se produljuje na 25 godina, osim u iznimnim slučajevima propisanim zakonom. Cilj je spriječiti špekulacije i zadržati stanove u funkciji javne stambene politike.

Nižu cijenu stanova država planira postići tako što u konačnu cijenu neće ulaziti trošak zemljišta, komunalne infrastrukture ni komunalnog doprinosa. Cijena će se određivati prema stvarnim troškovima gradnje, uz dodatno umanjenje ovisno o regionalnom indeksu razvijenosti. Prema trenutačnim procjenama, u najrazvijenijim gradovima cijena bi mogla biti niža od 2.100 eura po četvornom metru.

Novim zakonom do priuštivog stanovanja

Predviđen je i poseban model financiranja kupnje. Građani će trebati osigurati 10 posto vlastitog udjela, 40 posto iznosa financirat će se putem zajma uz kamatu od jedan posto, dok će preostalih 50 posto osigurati kredit poslovne banke.

Pravo na uključivanje u program određivat će se prema prihodovnom cenzusu. Za samca je granica postavljena na dvije i pol lokalne medijalne neto plaće, dok se za svakog dodatnog člana kućanstva prag povećava za polovinu medijalne plaće.

Interes za program već je vidljiv i na strani najmodavaca. Zaprimljeno je više od 850 prijava za sudjelovanje u modelu priuštivog najma, a prijedlozi dolaze iz svih hrvatskih županija.

Novi zakon, poručuju iz resornog ministarstva, trebao bi dugoročno uspostaviti održiv sustav priuštivog stanovanja koji neće ovisiti o povremenim mjerama, nego o trajnom modelu gradnje, najma i prodaje stanova pod kontroliranim uvjetima.