Prije 15 godina osnovana Ladonja – stranka koja je tada ozbiljno uzdrmala IDS u Istri

Na današnji dan prije 15 godina, Ladonja službeno je osnovana kao politička stranka, čime je formaliziran politički projekt koji je u jednom razdoblju ozbiljno uzdrmao dotadašnje odnose snaga na istarskoj političkoj sceni.

Ladonja je započela svoj put kao politička udruga građana, osnovana 31. svibnja 2008. godine u Balama, da bi na osnivačkoj skupštini održanoj 25. veljače 2011., također u Balama, bila preoblikovana u političku stranku.

Za predsjednika je izabran poduzetnik Plinio Cuccurin, rodom iz Bala, koji je ujedno postao i najprepoznatljivije lice Ladonje.

Iako je formalno osnovana 2011., politički korijeni Ladonje sežu znatno ranije – u 2005. godinu, kada su se počele povezivati različite nezavisne općinske i gradske liste koje su godinama djelovale kao snažna opozicija vladajućem IDS-u. 

Vrhunac političkog uspjeha Ladonja je ostvarila na lokalnim izborima 2009. godine, prvima na kojima su se župani, gradonačelnici i načelnici birali izravno.

Nezavisne liste okupljene u Ladonji tada su postale druga politička snaga u Istarskoj županiji, a Plinio Cuccurin ušao je u drugi krug izbora za istarskog župana, osvojivši 39,15 posto glasova, piše Istrapedia.

Na parlamentarnim izborima 2011. godine Ladonja je uspjela prijeći izborni prag s osvojenih 5,14 posto glasova, no unatoč tome nije osvojila mandate u Hrvatskom saboru, što je označilo početak političkog slabljenja stranke.

Foto: Dusko Marusic/Pixsell

Nakon loših rezultata na lokalnim izborima 2013. godine, na stranačkoj skupštini održanoj 12. lipnja 2013. u Rovinju, donesena je odluka o prestanku djelovanja Ladonje kao političke stranke, čime je završen njezin relativno kratak, ali intenzivan politički ciklus.

Kao temeljni razlozi neuspjeha Ladonje u političkoj literaturi i tadašnjim analizama navode se činjenica da stranka nije uspjela ponuditi dovoljno prepoznatljive i nove programske sadržaje, već je, prema vlastitom priznanju njezinih čelnika, u velikoj mjeri preuzimala programske odrednice IDS-a, istodobno gradeći politički identitet gotovo isključivo na kritici IDS-ova načina upravljanja Istrom.

Otvaranje pitanja transparentnosti poslovanja dodatno je potaknulo snažnu negativnu kampanju, na koju Ladonja, bez razvijene medijske infrastrukture, nije mogla ravnopravno odgovoriti.

Osim toga, stranka nikada nije uspjela značajnije proširiti svoju izbornu bazu izvan jugozapadnog dijela Istre, što se pokazalo ključnim ograničenjem za dugoročniji politički opstanak.

Petnaest godina nakon osnutka, Ladonja ostaje zapamćena kao jedan od najozbiljnijih pokušaja stvaranja regionalne političke alternative IDS-u, projekt koji je u kratkom vremenu ostvario zapažene rezultate, ali nije uspio prerasti u trajnu političku snagu.