Radolović: „Brže se gradila željeznica u 19. stoljeću nego danas – Istra i dalje prometno izolirana“

Tijekom saborske rasprave o prijedlogu Zakona o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je kako Hrvatska, unatoč zakonodavnim pomacima, i dalje kaska u stvarnom razvoju željezničke infrastrukture.

Naglasila je kako je Hrvatska prometno iznimno dobro pozicionirana na europskim koridorima, no bez konkretnih ulaganja taj potencijal ostaje neiskorišten. „Povećanje kapaciteta i učinkovitosti željeznice može snažno potaknuti izvoz, razvoj logistike i industrijski rast, ali bez ulaganja u ključne regionalne pravce, poput istarskog, to nije moguće“, poručila je.

Posebno je upozorila na problem prometne izoliranosti Istre koja još uvijek nema izravnu željezničku povezanost s ostatkom Hrvatske. Trenutna veza Pula – Zagreb odvija se preko Slovenije i prometuje tek vikendom, a interes putnika je iznimno slab.

„Mladi, radnici i stariji građani nemaju pouzdanu opciju prijevoza. Željeznica mora postati ključan oblik prijevoza, uz smanjenje emisija i povećanje sigurnosti“, naglasila je Radolović, dodajući kako željeznica emitira i do 90 posto manje CO₂ u odnosu na cestovni promet.

Istaknula je i konkretne probleme u svakodnevnom funkcioniranju sustava. Studenti su, promjenom voznog reda, ostali bez praktične dnevne veze sa Zagrebom, dok je uvedeni međunarodni vlak neusklađen s njihovim obavezama i često vozi gotovo prazan.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da se karte za tu liniju mogu kupiti isključivo fizički, što je, kako je rekla, suprotno najavljenoj digitalizaciji.

Radolović je upozorila i na gospodarske posljedice. „Istra je jedna od najrazvijenijih regija, ali bez moderne željeznice nema dugoročne konkurentnosti. Ograničava se razvoj poduzetništva i povećavaju troškovi poslovanja“, istaknula je.

Foto: PRESS

Kritizirala je i brzinu razvoja infrastrukture, navodeći kako vlakovi u Istri danas voze oko 50 kilometara na sat, a planirana modernizacija na 80 kilometara na sat i dalje je daleko od europskih standarda. „Očito je da je bilo lakše i brže graditi pruge u 19. stoljeću nego danas“, poručila je.

Poseban naglasak stavila je na izostanak informacija o ključnom projektu povezivanja istarske željeznice s ostatkom Hrvatske, uključujući i izgradnju tunela kroz Ćićariju. Taj projekt smatra nužnim za uključivanje Istre u europske prometne koridore.

Zaključno je istaknula kako su europska sredstva dostupna, ali nedostaje političke volje i konkretnih poteza. „Bez izgradnje nove spojne pruge i tunela, istarska željeznica nema perspektivu, a time se dugoročno usporava i razvoj gospodarstva i turizma“, upozorila je Radolović.