Stanovi sve skuplji, rješenja prespora: Europa traži izlaz iz stambene krize: 'Hrvatska već krenula u akciju!'
Europski parlament u svom izvješću predlaže niz mjera za ublažavanje krize, među kojima su povećanje stambene ponude, aktivacija praznih stanova te ubrzavanje administrativnih procedura.
Media servis
30 Ožujak 2026 I 17:11
Foto: PexelsIlustracija
Stambena kriza već godinama pogađa gotovo sve države Europske unije, a Europski parlament nedavno je usvojio prijedlog kojim se prvi put na europskoj razini pokušava uspostaviti jasniji politički okvir za rješavanje problema priuštivog stanovanja.
O toj temi govorila je HDZ-ova europarlamentarka Nikolina Brnjac, istaknuvši kako je riječ o složenom problemu uzrokovanom nizom faktora.
Kako navodi, među ključnim uzrocima su ruska agresija na Ukrajinu, nedostatak radne snage u građevinskom sektoru, ali i činjenica da se države članice Europske unije godinama nisu sustavno bavile stambenom politikom.
„Cijene nekretnina rasle su oko 60 posto u posljednjih deset godina, dok su najamnine porasle oko 30 posto. Istovremeno, izdavanje građevinskih dozvola palo je za više od 20 posto, što znači da ponuda nije pratila potražnju“, istaknula je Brnjac.
Dodaje kako je dodatni problem velik broj praznih stanova – čak oko 20 posto na razini Europske unije – kao i snažan rast kratkoročnog najma, koji je od 2018. do 2024. porastao za čak 93 posto.
Kada je riječ o Hrvatskoj, Brnjac navodi da su cijene nekretnina porasle za oko 98 posto, što je manje nego u nekim drugim državama, poput Mađarske gdje su cijene porasle više od 200 posto, ali i Poljske, Slovenije, Portugala i Češke gdje rast prelazi 100 posto.
Arhiva
Europski parlament u svom izvješću predlaže niz mjera za ublažavanje krize, među kojima su povećanje stambene ponude, aktivacija praznih stanova te ubrzavanje administrativnih procedura.
„Procjenjuje se da u Europskoj uniji nedostaje oko 10 milijuna stanova. Ključno je povećati gradnju i staviti u funkciju postojeće, neiskorištene stanove. Također, nužno je ubrzati izdavanje građevinskih dozvola, koje bi trebalo digitalizirati i skratiti na maksimalno 60 dana“, naglasila je Brnjac, dodajući kako je regulacija kratkoročnog najma jedan od važnih koraka.
Hrvatska je, podsjeća, još prošle godine donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, kojim su pokrenute izmjene niza zakona i mjera. Već su u tijeku konkretni projekti gradnje priuštivih stanova u više gradova.
„U Osijeku se gradi 205 stanova za mlade, a projekti su pokrenuti i u Novalji, Omišlju, Kumrovcu, Puli, Trogiru i Karlovcu. Ključno je da lokalne jedinice naprave detaljne analize potreba jer upravljaju zemljištem i razvojem prostora“, rekla je.
PexelsIlustracija
Osvrnula se i na javni poziv za priuštivi najam za vlasnike praznih stanova, na koji je dosad pristiglo 958 prijava.
„Zadovoljni smo tim odazivom jer je riječ o početnoj fazi. Cilj je do 2030. godine aktivirati oko 9.000 stanova. Ovo je tek prvi krug i očekujemo daljnji rast interesa“, kazala je.
Komentirajući ranije mjere subvencioniranih stambenih kredita putem APN-a, priznala je da su one djelomično utjecale na rast cijena, ali i omogućile mnogim mladima rješavanje stambenog pitanja.
Zaključno je poručila kako se stambena kriza ne može riješiti preko noći, ali da Hrvatska prati europske smjernice i aktivno radi na rješenjima.
„Hrvatska je u skladu s preporukama Europske komisije i Europskog parlamenta te već provodi konkretne mjere u suradnji s lokalnim jedinicama kako bi se problem priuštivog stanovanja što prije ublažio“, zaključila je Brnjac.
Gotovo svaki četvrti stanovnik Europske unije živi u domu koji je tijekom posljednjih pet godina energetski obnovljen. Najviše takvih kućanstava bilježe Nizozemska, Danska i Francuska, dok su na začelju ljestvice Italija, Malta i Grčka.
Mnogi nakon punjenja mobitela jednostavno ostave punjač uključen u utičnici. Iako se to čini bezazlenom navikom, tijekom ljetnih vrućina ona može povećati rizik od pregrijavanja, kvara pa čak i požara.
Gotovo 75 posto mladih u Europskoj uniji u dobi od 16 do 24 godine ima barem osnovne digitalne vještine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata objavljeni povodom Svjetskog dana vještina mladih. Ipak, razlike među državama članicama i dalje su značajne.
Najveća investicija Istarske županije u području socijalne skrbi približava se završetku. Dogradnja i rekonstrukcija Doma za starije osobe Alfredo Štiglić u Puli trebala bi biti dovršena do kraja godine, a dom će dobiti 88 novih mjesta.
Gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin imenovao je nezavisnog vijećnika Danila Pištana za privremenog zamjenika gradonačelnika. Iz Grada poručuju kako će gradska uprava nastaviti uredno funkcionirati.
Radovi na dogradnji čvora Matulji i punom profilu Istarskog ipsilona napreduju prema planu, a završetkom projekta početkom 2027. Istra će autocestom biti u potpunosti povezana s ostatkom Hrvatske.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina posjetio je Plava Laguna Croatia Open Umag, gdje je poručio da turnir ima punu potporu države te najavio novu eru transparentnosti u financiranju hrvatskog sporta. Istaknuo je i važnost umaškog ATP turnira za promociju Hrvatske kao sportske i turističke destin