Kaznena prijava zbog ilegalnih deponija: “Deseci tisuća tona otpada završavaju na privatnim parcelama”

Saborska zastupnica Dušica Radojčić podnijela je Državnom odvjetništvu u Splitu kaznenu prijavu protiv tvrtki Dom Commerce d.o.o., SAN-GRA d.o.o. i nepoznatih počinitelja zbog sumnje na masovno ilegalno odlaganje građevinskog otpada na četiri lokacije u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kaznena prijava protiv tvrtke Dom Commerce podnesena je nakon što je Državni inspektorat utvrdio da ta tvrtka odvozi otpad na ilegalni deponij bez potrebne dozvole za gospodarenje otpadom. Iako je pokrenut prekršajni postupak te izdano rješenje o uklanjanju čak 63 tisuće kubika otpada, taj otpad do danas nije uklonjen.

O ovom ozbiljnom ekološkom problemu Radojčić je govorila i u emisiji „Bez cenzure“ na Rovinj FM-u, gdje je detaljno opisala razmjere problema i način na koji funkcionira ilegalno odlaganje.

„Imam nekoliko prijava ilegalnih građevinskih deponija. Dakle, umjesto da se građevinski otpad odlaže na za to predviđena mjesta, poput reciklažnih dvorišta ili legalnih građevinskih deponija, on završava na privatnim parcelama. Ne radi se o tome da je netko renovirao kupaonicu pa odbacio šutu u šumu, nego o desecima tisuća tona otpada“, istaknula je.

Naglasila je kako je na jednoj lokaciji utvrđeno čak 63 tisuće kubika otpada, što jasno pokazuje da je riječ o organiziranom i sustavnom problemu.

„To su goleme količine. Ondje rade bageri, teška mehanizacija i kamioni koji svakodnevno dovoze ogromne količine otpada. Državni inspektorat izdao je nalog za uklanjanje i prekršajni nalog, dakle određenu novčanu kaznu. Međutim, zarade su toliko velike da se to očito nekima i dalje isplati“, upozorila je.

Kako pojašnjava, ključni motiv za ovakvo nezakonito postupanje jest izbjegavanje troškova zbrinjavanja otpada na legalnim odlagalištima, gdje se cijena kreće od 50 do 100 eura po toni.

„Kako bi izbjegli te troškove, pojedinci otpad jednostavno odvezu na nečiju parcelu, često u dogovoru s vlasnikom zemljišta, a ponekad i bez njegova znanja. I vrlo često se na razini lokalne samouprave ili Državnog inspektorata na to zažmiri, na jedno ili oba oka“, rekla je.

Foto: PRESS

Radojčić ističe kako je osobno obišla četiri takve lokacije te se, kako kaže, uvjerila u razmjere problema.

„Jedno je kada dobijete prijavu, a drugo kada dođete na lice mjesta i vidite razmjere problema. To je izvan svake pameti. Radi se o čistom kriminalu i tu stvar treba nazvati pravim imenom. To su kriminalci koji na račun uništavanja prirode, okoliša i zdravlja ljudi zarađuju“, poručila je.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da se u većini slučajeva pokreću samo prekršajni, a ne kazneni postupci, iako zakonski okvir predviđa i znatno strože sankcije.

„Kazneni zakon predviđa kazne do pet godina zatvora za uništavanje prirode i okoliša nezakonitim odlaganjem otpada. Zanimljivo je da Državni inspektorat uglavnom podnosi prekršajne, a ne kaznene prijave. Zašto to ne čine, to treba pitati njih“, naglasila je, dodajući kako kaznenu prijavu može podnijeti bilo tko, uključujući lokalnu samoupravu ili komunalne redare.

U konkretnom slučaju, za uklanjanje otpada s jedne lokacije bio je određen rok od 150 dana, no ni nakon isteka tog roka ništa nije poduzeto. „Strpljivo sam čekala da vidim hoće li otpad biti uklonjen. Nije, pa sam podnijela kaznenu prijavu“, rekla je.

Vegetacija je uništena, stabla se suše..

Problem ilegalnog odlaganja otpada, upozorava, nije izoliran slučaj, već se pojavljuje diljem Hrvatske. Kao primjer navela je i situaciju u Gospiću, gdje je otpad dovezen tik uz obiteljske kuće.

„Nekada su ondje bile njive, a sada su brda otpada. Ondje se spominje i ilegalno zakopavanje medicinskog otpada. Bila sam na toj lokaciji. To je strašno. Smrad je nesnosan. Riječ je o prostoru od oko 13 tisuća četvornih metara, a ne znamo ni koliko je otpada zakopano ispod zemlje, možda četiri ili pet metara duboko“, opisala je.

Dodala je kako su posljedice već vidljive – vegetacija je uništena, stabla se suše, a postoji i ozbiljna opasnost od onečišćenja podzemnih voda.

„Sve je otkriveno zahvaljujući angažmanu lokalne zajednice, ljudi koji su se zabrinuli za svoju budućnost i zdravlje svoje djece“, zaključila je Radojčić, upozorivši kako je riječ o ozbiljnom problemu koji zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju institucija.