Radojčić o problemu s pulskom cementarom: 'Grad Pula ima mogućnost reagirati, ali to ne čini'

Saborska zastupnica Dušica Radojčić gostujući u emisiji „Bez cenzure“ na Rovinj FM-u upozorila je na, kako kaže, dva najveća ekološka problema u Puli – Kaštijun i cementaru, istaknuvši kako se radi o dugogodišnjim problemima koji i dalje nemaju adekvatno rješenje.

Govoreći o Kaštijunu, naglasila je kako je u taj projekt uključena od samih početaka te da je još u fazi planiranja upozoravala na pogrešan odabir lokacije i tehnologije.

„Što se Kaštijuna tiče, u tom slučaju sudjelujem od samog početka. Još u fazi planiranja upozoravala sam da su i lokacija i tehnologija pogrešni, kao što je tvrdila i lokalna zajednica. Unatoč tome, projekt je realiziran. Dobili smo europski novac, ali na Kaštijunu nije izgrađeno sve što je trebalo biti izgrađeno“, rekla je.

Dodala je kako je postrojenje pušteno u rad s nizom nedostataka, a dio ključnih sustava nikada nije dovršen.

„Postrojenje je pušteno u pogon s nizom nedostataka, a dio sustava nikada nije ni dovršen. Primjerice, bioplinsko postrojenje nije izgrađeno, a stroj za odvajanje metalne frakcije stoji zapakiran i nikad nije stavljen u funkciju“, upozorila je.

Istaknula je kako Kaštijun danas ima ozbiljne financijske probleme, ali i operativne poteškoće koje se najviše očituju kroz neugodne mirise.

„Danas Kaštijun ima financijske probleme, problem zbrinjavanja goriva iz otpada i, što je najgore, problem nepodnošljivog smrada koji trpi lokalno stanovništvo. To se događa zato što ljeti na Kaštijun dolazi previše smeća koje postrojenje ne može tako brzo obraditi. Onda se poluprerađeni otpad odlaže, a na velikim vrućinama nastaju strašni mirisi“, rekla je.

'Kaštijun je samo zadnja karika u lancu'

Naglasila je kako rješenje vidi u većoj solidarnosti svih jedinica lokalne samouprave u Istri.

„Ključna riječ za rješavanje problema Kaštijuna jest solidarnost. Ondje se dovozi otpad iz cijele Istre, pa to nije samo problem Pule i Medulina. To bi trebao biti problem cijele Istre. Ljeti bi viškove otpada iz Umaga, Poreča i Rovinja trebalo izravno voziti na obradu drugdje, a ne sve slati na Kaštijun. Međutim, ti gradovi to ne žele platiti“, rekla je, dodajući kako razlika u cijeni zbrinjavanja otpada dodatno opterećuje sustav.

„Kada otpad dovoze na Kaštijun, plaćaju oko 150 eura, a kada se višak mora zbrinjavati drugdje, to stoji oko 450 eura. Taj dodatni trošak pada na Kaštijun, koji je ionako već u velikim financijskim problemima“, istaknula je.

Radojčić je upozorila i na širi problem sustava gospodarenja otpadom. „Sustav gospodarenja otpadom je cjelina. Kaštijun je samo zadnja karika u lancu. Nevjerojatno je da u 21. stoljeću većina gradova i općina još ne odvaja biorazgradivi otpad, koji na Kaštijunu stvara najveći problem. Taj otpad čini oko 40 posto ukupnog otpada i trebao bi se odvojeno prikupljati, kompostirati ili slati u bioplinska postrojenja“, rekla je.

 

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Govoreći o drugom velikom problemu, pulskoj cementari, istaknula je kako je riječ o najvećem onečišćivaču zraka u gradu.

„Kad je riječ o pulskoj cementari, ona je najveći onečišćivač zraka u Puli. To svi znamo. Problem postoji odavno, ali vremena se mijenjaju i danas znamo mnogo više o utjecaju takvih postrojenja na zdravlje ljudi. Cementara nikada nije htjela uložiti dovoljno u zaštitu okoliša. Da jest, grad ne bi imao ovakav problem“, rekla je.

Posebno je kritizirala planove za proširenje kapaciteta.

„Prije dvije godine cementara je zatražila gradnju novih peći većeg kapaciteta, i to na ugljen, u 21. stoljeću. Grad Pula na to nije imao primjedbi. Danas nas uvjeravaju da će se do 2030. ili 2035. ulagati u zaštitu okoliša. Ne, to se mora učiniti odmah“, poručila je.

Upozorila je i na rezultate mjerenja kvalitete zraka koji pokazuju prekoračenja štetnih tvari.

„Mjerenje posebne namjene, koje je naložio Državni inspektorat, pokazalo je prekoračenja određenih onečišćujućih tvari u blizini cementare. Jedno od najopasnijih prekoračenja odnosi se na lebdeće čestice PM2,5 koje duboko prodiru u organizam i posebno ugrožavaju zdravlje ljudi“, naglasila je.

 

IstraIN

Tvornica cementa Calucem

Dodala je kako Grad Pula ima mogućnost reagirati, ali to još uvijek nije učinio.

„Na temelju tih mjerenja Grad Pula može donijeti kratkoročni akcijski plan i naložiti određene mjere. No, grad to još nije učinio. I o tome sam govorila na Gradskom vijeću“, rekla je.

Zaključno, upozorila je kako se zaštita okoliša i zdravlja građana ne smije stavljati u drugi plan.

„Imam dojam da se zaštita okoliša, a time i zdravlja ljudi, ne shvaća dovoljno ozbiljno. Uvijek se govori da postoje neki drugi prioriteti, ali ja mislim da nema većeg prioriteta od zdravlja“, poručila je.