Radolović: Indeks razvijenosti postaje prepreka, a ne alat razvoja

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je danas da prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, unatoč tome što se predstavlja kao iskorak prema modernijem sustavu, u stvarnosti može dodatno produbiti razlike među hrvatskim regijama i učvrstiti postojeće nejednakosti.

„Regionalni razvoj nije birokratska kategorija ni statistička konstrukcija, nego konkretan pokazatelj kvalitete života građana, a to znači imaju li ljudi posao, dostupne javne usluge i perspektivu da ostanu živjeti u svojim sredinama, što ovaj zakon ne osigurava“, poručila je Radolović. 

Istaknula je kako službeni podaci jasno pokazuju da Hrvatska već danas funkcionira kao država dviju brzina, u kojoj je Grad Zagreb iznad prosjeka Europske unije, dok su sve ostale regije znatno ispod tog prosjeka, a u pojedinim dijelovima zemlje gotovo svaki treći građanin živi u riziku od siromaštva.

„Ako cijela država zaostaje za Europskom unijom, a mi se i dalje ravnamo prema unutarnjem prosjeku od 100, tada ne rješavamo problem nego ga uljepšavamo i skrivamo od građana“, upozorila je Radolović. 

Posebno problematičnim smatra zadržavanje indeksa razvijenosti kao ključnog kriterija za raspodjelu sredstava i razvojnih prilika, naglašavajući da takav sustav može imati ozbiljne posljedice za lokalne zajednice.

„Indeks razvijenosti mora biti alat za jaču potporu slabijima, a ne mehanizam uskraćivanja prilika, jer danas imamo situaciju u kojoj minimalna promjena može značiti gubitak statusa, sredstava i razvojnih mogućnosti, što predstavlja svojevrsni „pad s litice“ za brojne gradove i općine. Indeks razvijenosti ne uzima u obzir stvarne troškove pružanja javnih usluga, poput raspršenih naselja, brdsko-planinskih područja, otoka ili mreže škola i zdravstvenih ustanova.“, istaknula je.

Radolović je upozorila i na dodatne slabosti sustava, uključujući pogreške u izračunu kompozitnog indeksa koje su već dovele do promjena u rangiranju jedinica lokalne samouprave, kao i činjenicu da zakon ne uzima u obzir stvarne troškove pružanja javnih usluga niti specifičnosti pojedinih područja, što dodatno iskrivljuje sliku razvoja.

Naime, kaže Radolović,  analizom je utvrđena pogreška u izračunu kompozitnog indeksa razvijenosti -  prema novim izračunima jedna dodatna županija bila bi u potpomognutim područjima, kao i sedamdeset dodatnih jedinica lokalne samouprave, što je greška koju resorno ministarstvo ne želi priznati i ispraviti.

Naglasila je kako zakon u potpunosti promašuje ključne strukturne izazove Hrvatske, prije svega depopulaciju i izostanak stvarne gospodarske politike.

„Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila stotine tisuća stanovnika, a ovaj zakon ne nudi ozbiljan odgovor na taj problem, dok istovremeno nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji nemamo niti jedan učinkovit mehanizam koji bi potaknuo razvoj gospodarstva i povećao konkurentnost naših regija“, rekla je Radolović, dodajući kako se gospodarski rast i dalje temelji na projektima koji ne stvaraju dugoročnu vrijednost. 

Upozorila je i na zabrinjavajuće stanje financija jedinica lokalne samouprave, ističući da su gradovi i općine, umjesto očekivanog suficita, završili u značajnom minusu, što pokazuje da postojeći sustav upravljanja i planiranja nije održiv.

„Umjesto planiranog viška od pola milijarde eura, lokalne jedinice završile su u minusu većem od 300 milijuna, što jasno govori da nešto ozbiljno ne funkcionira u načinu na koji se upravlja javnim financijama i razvojem“, upozorila je.

Zaključno je istaknula kako SDP podržava modernizaciju regionalne politike, ali uz jasne i konkretne izmjene koje će osigurati pravedniji sustav.

„Indeks razvijenosti mora služiti kao alat potpore, a ne isključivanja, potrebno je uvesti zaštitne mehanizme za lokalne zajednice, osigurati potpunu transparentnost podataka i depolitizirati razvojne odluke, jer bez toga ovaj zakon neće smanjiti razlike nego će ih dodatno produbiti“, zaključila je Radolović.