Velike promjene za građane: Kredit više neće ovisiti o prebacivanju primanja u banku

Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji se usklađuje s europskom direktivom. Među ključnim je novinama da se dobivanje kredita više neće moći uvjetovati prenošenjem primanja u banku kao i stroži zahtjevi za procjenu kreditne sposobnosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je rekao da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost.

Istoodobno se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska direktiva, poznata kao CCD 2 direktiva, koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razinu EU-a.

Ključne novosti u potrošačkom kreditiranju koje je izdvojio Ćorić uključuju proširenje područja primjene na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite. kao i jačanje mehanizama zaštite potrošača, uvođenjem strožih pravila oglašavanja, transparentnijeg predugovornog informiranja, kao i pooštravanjem procjena kreditne sposobnosti. Tu je i "pravo na zaborav" za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu.

''Uspostavlja se sustav neovisnog savjetovanja o dugu za potrošače s potreškoćama s otplatom koje će primarno pružati Fina, uz mogućnost sudjelovanja i neprofitnih organizacija. Isto tako, uspostavlja se jedinstveni sustav licenciranja i nadzora pod nadležnošću Hrvatske narodne banke (HNB), čime se ukida dosadašnja fragmentacija nadzora i osigurava ujednačena primjena zakonodavnog okvira, kazao je Ćorić.

''Vjerujemo da će primjena ovog zakona definitivno otvoriti prostor za transparentnije funkcioniranje sustava, a u korist krajnjih potrošača'', poručio je.

Kako je dodatno pojasnio u izjavi nakon sjednice Vlade, novi zakon će se primjenjivati i na "potrošačke kredite" koje pružaju institucije i pravne osobe koje nisu banke, primjerice teleoperateri koji imaju čestu praksu prodaje mobitela na rate.

Naime, analize nenaplaćenih dugovanja građana pokazuju da se značajan udio upravo odnosi na dugove po ovakvim "beskamatnim kreditima.