U Sabor upućen novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada: Veće kazne za poslodavce i stroža pravila uoči sezone

Vlada Republike Hrvatske uputila je u četvrtak u saborsku proceduru novi prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se uvode strože kazne za poslodavce koji koriste neprijavljeni rad te mijenja sustav javne objave prekršitelja.

Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić istaknula je kako se zakonom želi ukloniti pravne nejasnoće i osigurati učinkovitiji nadzor.

„Predlaže se preciziranje odredbe koja uređuje postupanje nadležne inspekcije prilikom provođenja nadzora na okolnost prijavljivanja rada radi otklanjanja pravnih praznina i olakšane primjene zakonskih odredbi, uspostava razmjernog sustava kažnjavanja koji strože kažnjava poslodavce koji opetovano koriste neprijavljeni rad te izmjena modela javne objave podataka na popisu poslodavaca“, rekla je Mađerić.

Zakon se u Sabor upućuje po hitnom postupku, uoči turističke sezone i radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima.

Jedna od ključnih novosti odnosi se na strože kažnjavanje poslodavaca koji više puta koriste neprijavljeni rad. Uz postojeće kazne od 2650 i 6630 eura, uvodi se i nova novčana kazna od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavce kod kojih se treći put u razdoblju od tri godine utvrdi neprijavljeni rad.

Mijenjaju se i pravila vezana uz tzv. crnu listu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio nepravilnosti. Razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu, no poslodavci koji se nađu na toj listi neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.

Uvodi se i ubrzani postupak brisanja s liste. Ministarstvo će, nakon zaprimanja dokaza o uplati kazne ili pravomoćne sudske odluke, zahtjev morati riješiti u roku od tri dana. Mogućnost brisanja uplatom kazne neće vrijediti za poslodavce kod kojih je neprijavljeni rad utvrđen treći ili više puta.

Prije isteka roka od godinu dana poslodavci će se s popisa brisati i u slučaju smrti, prestanka obrta ili djelatnosti te brisanja iz sudskog ili obrtnog registra.

S druge strane, ukida se dosadašnja bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.

Novim zakonom predviđena je i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u slučajevima administrativnog kašnjenja pri produljenju dozvola za boravak i rad. Neprijavljenim radom neće se smatrati situacije u kojima je zahtjev za produljenje dozvole podnesen prije isteka njezina važenja.

Među novostima je i obvezna prijava radnika na puno radno vrijeme u slučaju da kod drugog poslodavca već radi u nepunom radnom vremenu.

Također, proširuje se sustav Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER) i na druge djelatnosti, a ne samo na digitalne radne platforme.