Sanja Radolović: Aplikacija za dostavu hrane zna gdje smo za 30 sekundi, a država neke podatke čeka tri godine

Prilikom rasprave o izmjenama Zakona o statistici, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović poručila je tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici da SDP podržava modernizaciju statističkog sustava i usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim pravilima, ali istodobno upozorava da veće ovlasti države moraju pratiti veća odgovornost i transparentnost.

Naglasila je da su pandemija COVID-a i energetska kriza pokazale koliko institucije često kasne za stvarnim događajima te da moderni statistički sustav mora koristiti nove izvore podataka kako bi država mogla brže reagirati na gospodarske i društvene promjene.

„Podaci su danas jednako važna infrastruktura kao što su nekada bile ceste i željeznice. Međutim, svako proširenje pristupa podacima mora biti praćeno snažnim zaštitnim mehanizmima za građane“, poručila je.

Zatim je podsjetila kako su posljednjih godina Hrvatsku potresla dva velika slučaja curenja osobnih podataka. U slučaju B2 Kapitala kompromitirani su podaci najmanje 77.317 građana, uključujući imena i prezimena, OIB-ove, datume rođenja i druge osjetljive podatke povezane s dugovanjima. Godinu dana kasnije uslijedio je slučaj EOS Matrixa, u kojem je bilo obuhvaćeno više od 181.000 zapisa osobnih podataka, među kojima i podaci 294 maloljetnika. 

„Samo u ta dva javno poznata slučaja govorimo o više od 258 tisuća pogođenih osoba i zapisa. To pokazuje koliko je pitanje zaštite podataka važno za svakodnevni život građana“, upozorila je Radolović i istaknula kako upravo zato svako proširenje mogućnosti prikupljanja i korištenja podataka mora biti praćeno snažnim mehanizmima nadzora, transparentnosti i odgovornosti.

Nastavno, Radolović je istaknula kako država ovim izmjenama zakona želi pristup podacima gotovo u stvarnom vremenu od telekoma, platformi i privatnih kompanija, a istovremeno neke ključne pokazatelje razvoja objavljuje s dvije do tri godine zakašnjenja. U zemlji u kojoj aplikacija za dostavu hrane zna gdje smo za 30 sekundi, državne institucije neke trendove otkriju tek nakon godinu, dvije, tri.

Primjerice, sredinom 2026. godine, još uvijek nemamo objavljene regionalne podatke o BDP-u po stanovniku u PPS-u za 2023., 2024., a ni 2025. godinu. Dakle, još uvijek ne znamo kakva je stvarna usporedna razvijenost hrvatskih regija u posljednje tri godine. Europska unija raspoređuje milijarde eura na temelju pokazatelja razvijenosti regija. 

Također, Radolović  je istaknula kako je Hrvatska tek nakon Popisa stanovništva 2021. godine službeno potvrdila gubitak više od 400 tisuća stanovnika, iako su općine, gradovi i županije to osjećali godinama ranije.  

Ovim zakonom govorimo o modernizaciji statistike, umjetnoj inteligenciji, velikim skupovima podataka i pristupu informacijama gotovo u stvarnom vremenu. Međutim,

Radolović je zaključno navela kako, ako danas Google, telekom operateri, internetske trgovine i digitalne platforme znaju više o ponašanju društva nego pojedine državne institucije, jesmo li spremni razgovarati o tome tko zapravo posjeduje znanje o našem društvu? SDP zato traži redovito izvještavanje Hrvatskog sabora o korištenju novih izvora podataka, jasnu ulogu Agencije za zaštitu osobnih podataka te strogu primjenu načela proporcionalnosti i minimizacije podataka.