Možemo! protiv prodaje Uljanika: “To nije zemljište za rasprodaju, nego budućnost Pule”
Podsjećaju da Uljanik danas zapošljava oko 300 radnika, ima ugovorene poslove, aktivnu proizvodnju te nedavno potpisan sporazum o strateškoj suradnji sa španjolskom brodograđevnom i obrambenom kompanijom Navantia.
IstraIN
24 Lipanj 2026 I 13:05
Foto: IstraIN
Iz pulske organizacije stranke Možemo! poručili su kako se protive odluci Vlade Republike Hrvatske o pokretanju prodaje Uljanika, ocjenjujući da je riječ o potezu koji zanemaruje dugoročnu razvojnu perspektivu Pule i hrvatske industrije.
Kako navode, Uljanik je mnogo više od vrijednog zemljišta uz more te predstavlja strateški industrijski resurs, izvor znanja, tehnologije i kvalitetnih radnih mjesta. Smatraju da je riječ o jednoj od rijetkih razvojnih prilika koja Puli može osigurati gospodarsku budućnost izvan sve veće ovisnosti o turizmu.
U Možemo! ističu kako je posebno nelogično pokretati prodaju upravo sada, kada se brodogradilište nalazi u znatno boljoj situaciji nego prije dvije godine.
Pozivaju se pritom i na izjave direktora Uljanik Brodogradnje 1856 Samira Hadžića, koji smatra da bi odluku o prodaji trebalo preispitati s obzirom na promijenjene okolnosti.
Podsjećaju da Uljanik danas zapošljava oko 300 radnika, ima ugovorene poslove, aktivnu proizvodnju te nedavno potpisan sporazum o strateškoj suradnji sa španjolskom brodograđevnom i obrambenom kompanijom Navantia.
Prema njihovom mišljenju, aktualna situacija na europskom tržištu dodatno potvrđuje važnost očuvanja brodogradnje. Ističu kako Europa ulaže u jačanje industrijske proizvodnje, tehnoloških kapaciteta i strateške autonomije te da raste potražnja za brodograđevnim kapacitetima.
Na to je, navode, više puta upozoravao i europarlamentarac Možemo! Gordan Bosanac, ističući da Europa danas ulaže u vlastitu industrijsku bazu, dok Hrvatska razmatra prodaju jednog od rijetkih preostalih brodogradilišta.
Iz stranke podsjećaju i na ranije stavove saborske zastupnice Dušica Radojčić, koja je više puta naglašavala da Uljanik ne treba promatrati isključivo kroz vrijednost zemljišta koje zauzima, već kroz njegov potencijal za razvoj proizvodnje, tehnologije i kvalitetnih radnih mjesta.
Radojčić je pritom upozoravala kako Pula svoju gospodarsku budućnost ne smije graditi isključivo na turizmu te da su proizvodnja i industrija ključni za dugoročnu otpornost lokalnog gospodarstva. Prema njezinom stavu, Uljaniku su potrebni modernizacija, jasna razvojna strategija i aktivna podrška države.
Foto: PRESS
Slične stavove godinama zastupa i član Možemo! Miha Paus, koji kao radnik Uljanika upozorava na interes poduzetnika za razvoj proizvodnih i obrtničkih djelatnosti povezanih s brodogradilištem. Umjesto rasprodaje, smatra da prostor Uljanika treba razvijati kao kombinaciju modernog brodogradilišta i proizvodno-obrtničke zone koja bi stvarala nova radna mjesta.
U Možemo! podsjećaju kako njihov program predviđa nastavak brodogradnje u Uljaniku te razvoj proizvodno-obrtničke zone kao jednog od ključnih razvojnih prioriteta grada. Naglašavaju da je brodogradnja važan generator znanja, istraživanja i tehnološkog razvoja te da je Uljanik, unatoč problemima iz prošlosti, pokazao da i dalje može graditi brodove i stvarati novu vrijednost.
Zaključno poručuju kako prodaja sama po sebi ne može biti razvojna strategija.
Smatraju da bi prodaja Uljanika u trenutku kada ponovno posluje, privlači poslove i sklapa međunarodna partnerstva predstavljala pogrešan potez te ističu da Uljanik ne vide kao problem koji treba prodati, nego kao priliku koju treba razvijati.
Trg kralja Tomislava na Verudi ove subote, 17. listopada, od 10 do 14 sati postaje mjesto zabave, sporta i kreativnosti! Posljednje ovogodišnje izdanje manifestacije „Dođi u kvart” donosi funk disco glazbu, radionice, rolanje, napuhance i sajam razmjene predmeta.
Pulska policija dovršila je kriminalističko istraživanje nad 51-godišnjakom kojeg sumnjiči za krađu prehrambenih i kozmetičkih proizvoda iz trgovine u Santoriovoj ulici. Muškarca je u pokušaju krađe zatekao zaštitar, koji ga je zadržao do dolaska policijskih službenika.
Tijekom ostatka četvrtka prevladavat će sunčano vrijeme, osobito nakon razilaženja jutarnje magle u unutrašnjosti. Ipak, na Jadranu će ostati vjetrovito, a bura će prema večeri dodatno jačati.
Rebalansom rovinjskog proračuna, koji doseže 67,35 milijuna eura, povećavaju se ulaganja u infrastrukturu i socijalne programe. Božićnice rastu na 100 eura, no SDP – Možemo! – SU upozorava da cenzus od 800 eura i dalje isključuje dio umirovljenika.
Na zajedničkoj sjednici u Pazinu gradonačelnik Pule Peđa Grbin poručio je da će Kaštijun jednom biti zatvoren te da se u iduće tri godine mora odrediti nova lokacija za županijski centar.
Zatvaranje građevinske deponije u Rovinju otvorilo je raspravu: direktor Komunalnog servisa Želimir Laginja prozvao je Grad zbog bankarske garancije, a gradonačelnik Emil Nimčević kaže da dozvola za sanaciju nikad nije aktivirana.
Na sjednici Gradskog vijeća Rovinja gradonačelnik Emil Nimčević osvrnuo se na prijedlog razrješenja direktora Komunalnog servisa Želimira Laginje, navodeći da je izgubio povjerenje u način vođenja društva. Najavio je i da će predložiti razmatranje mogućnosti razrješenja članova Nadzornog odbora.
Nove izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama donose veće kazne za opasnu vožnju, ilegalne utrke i nepropisno parkiranje. Uvodi se i evidencija električnih romobila, a roditeljima koji ih omoguće djeci mlađoj od 14 godina prijete kazne do 3000 eura.
O Kaštijunu i problemima gospodarenja otpadom danas će u Pazinu raspravljati vijećnici Pule i Istarske županije. Prije početka zajedničke sjednice, ispred Spomen doma najavljen je prosvjed građanskih inicijativa.
Aerodrom Vrsar, koji djeluje gotovo 50 godina, zatvoren je zbog spora oko prava korištenja zemljišta i objekata. Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus pozvao je nadležno ministarstvo da pronađe privremeno rješenje koje bi omogućilo ponovno otvaranje aerodroma dok traju sudski postupci.
Inicijativa za ujedinjenu Labinštinu predala je načelniku Raše peticiju protiv projekta KodeCO net zero, koju je potpisalo 7.152 građana. Pred zgradom Općine okupilo se pedesetak prosvjednika.