„Osma godina smrada“: Banjole se ponovno guše, Lozić Doklestić prozvala Miletića i IDS

Banjole se, tvrdi županijska vijećnica Helena Lozić Doklestić, jutros ponovno guše u neugodnim mirisima s Kaštijuna. Prozvala je župana Borisa Miletića zbog izostanka odgovora i konkretnih rješenja te poručila kako vrijeme za obećano rješavanje problema istječe.

Igor Franković
Igor Franković

18 Kolovoz 2026 I 09:37

„Osma godina smrada“: Banjole se ponovno guše, Lozić Doklestić prozvala Miletića i IDS
foto: Možemo! Istra

Županijska vijećnica Helena Lozić Doklestić ponovno je otvorila pitanje Kaštijuna, tvrdeći kako se jutros na području Banjola ponovno osjeća intenzivan neugodan miris iz smjera Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Prozvala je istarskog župana Borisa Miletića, ali i IDS, zbog, kako navodi, višegodišnjeg izostanka konkretnih rješenja.

„Jutros se u Banjolama ponovno osjeća posebno izražen smrad s Kaštijuna, jednako kao i mnogim večerima“, poručila je Lozić Doklestić, dodajući kako je prije mjesec dana županu uputila formalno pitanje kojim je zatražila hitne mjere za suzbijanje neugodnih mirisa.

Tvrdi kako odgovor do danas nije dobila.

Lozić Doklestić problem Kaštijuna povezuje sa sustavom gospodarenja otpadom u cijeloj Istri te kao primjere navodi Ljubljanu i talijansku pokrajinu Belluno.

Prema podacima koje iznosi vijećnica, Ljubljana odvaja i reciklira oko 70 posto otpada, dok Belluno doseže i do 86 posto, uz svega pet posto otpada koji završava na odlagalištu.

„Na Kaštijunu, nasuprot tome, i dalje završi skoro sve što uđe, bilo kao ostatak na plohi, bilo kao željezna frakcija, bilo kao SRF bale koje nitko ne želi preuzeti“, tvrdi Lozić Doklestić.

Kao jedan od ključnih problema ističe nedostatak županijskog Plana gospodarenja otpadom kojim bi se, između ostalog, trebale definirati lokacije za bioplinsko postrojenje i kompostanu.

Smatra da upravo nedostatak takvih postrojenja otežava ozbiljniji iskorak prema odvajanju biootpada. Prema njezinim riječima, komunalnim društvima predaja biootpada privatnim tvrtkama predstavlja značajan trošak, zbog čega je financijski povoljnije veći dio otpada slati na Kaštijun kao miješani komunalni otpad.

Prozvala i IDS

Vijećnica se osvrnula i na jučerašnju izjavu predsjednika IDS-a Lorisa Peršurića koji je, komentirajući slučaj opasnog otpada u Gospiću, poručio kako „IDS bira sigurnost i zdravlje građana prije skupljanja političkih poena“.

Lozić Doklestić smatra da se takva poruka teško može pomiriti sa situacijom na Kaštijunu.

„Ta bi rečenica bila vjerodostojnija da ŽCGO Kaštijun nije upravo IDS odobrio u gusto naseljenom dijelu Istre, temeljem studije utjecaja na okoliš koja je doseg emisija zagađenja drastično podcijenila, u vrijeme dok je stranka imala potpunu vlast u Istarskoj županiji“, poručila je.

Kritiku je proširila i na jedinice lokalne samouprave kojima upravlja IDS, tvrdeći kako ni ondje nije u potpunosti provedeno odvojeno prikupljanje biootpada niti su izgrađena potrebna postrojenja za njegovu obradu.

„Za sigurnost i zdravlje građana Istre, IDS dokazano ne brine već osmu godinu zaredom“, ustvrdila je Lozić Doklestić.

Miletića podsjetila na obećanje

Na kraju se osvrnula na najavu župana Borisa Miletića da bi pitanje Kaštijuna trebalo biti riješeno u roku od dvije godine.

Lozić Doklestić smatra kako vrijeme prolazi, dok konkretni pomaci još nisu vidljivi. Upozorava i da bi sama realizacija kompostane i bioplinskog postrojenja, uključujući postupke javne nabave, prema njezinoj procjeni mogla trajati najmanje tri godine.

„Ako župan ima neku ideju kako to razdoblje skratiti, i time održati riječ, vrijeme je da s njom izađe u javnost“, zaključila je županijska vijećnica Helena Lozić Doklestić.