Na snijeg bez pripreme? Razgovarali smo s učiteljem skijanja: „Bolje jedan spust manje nego mjesecima liječiti koljeno“

Dok su brojni Istrijani već proteklih tjedana bili na snijegu, a mnogi se tek pripremaju za odlazak na skijanje, zimski odmor na planinama i skijalištima ostaje jedan od najpopularnijih načina bijega iz svakodnevice.

Iako ga mnogi doživljavaju kao opuštanje i razonodu, skijanje je u stvarnosti fizički vrlo zahtjevan sport koji traži ozbiljnu pripremu.

Upravo o toj često zanemarenoj strani skijanja u emisiji Radio ordinacija na Rovinj FM-u govorio je kineziolog i učitelj skijanja Goran Subotić, koji već godinama radi s djecom i odraslima na skijalištima diljem Europe.

Kako ističe, skijanje traži koordinaciju, snagu i izdržljivost, posebno kod rekreativaca koji veći dio godine provode sjedeći. Ne treba biti vrhunski sportaš, ali tijelo mora imati osnovnu razinu spremnosti kako bi izdržalo višednevne napore na stazi.

Nekoliko tjedana lagane pripreme – čučnjevi, vježbe za trbuh i leđa, šetnje ili vožnja bicikla – mogu napraviti veliku razliku i značajno smanjiti rizik od ozljeda.

Govoreći o ozljedama, Subotić ističe da je najčešća ozljeda kod skijaša – ozljeda palca ruke, i to zbog remenčića na štapovima. Kod padova se ljudi instinktivno pokušavaju dočekati rukama, što često završava istegnućem ili puknućem ligamenata.

Ozbiljnije ozljede, poput problema s koljenima i ligamentima, najčešće se događaju kada je tijelo umorno ili kada oprema nije pravilno podešena.

Foto: IstraIN

Zbog toga posebno naglašava važnost putnog zdravstvenog osiguranja. U zemljama poput Italije i Austrije troškovi liječenja mogu biti vrlo visoki, a za relativno mali iznos moguće je osigurati kompletnu dijagnostiku i medicinsku skrb u slučaju ozljede. Brza reakcija i pravovremeni pregledi ključni su za sprječavanje težih posljedica.

Iskustvo s terena pokazuje i da je treći dan skijanja najrizičniji. Prvog dana tijelo se prilagođava, drugog se već ulazi u ritam, a trećeg dolazi do zamora i upale mišića.

Upravo tada raste opasnost od pogrešnih pokreta i padova, pa Subotić savjetuje da se tog dana tempo malo smanji i izbjegne nepotrebno forsiranje.

Dodatni izazov posljednjih godina predstavlja i stanje staza. Zbog klimatskih promjena sve je više umjetnog snijega i zaleđenih površina, što povećava rizik od proklizavanja i ozljeda, osobito u poslijepodnevnim satima kada su skijaši već iscrpljeni.

Foto: IstraIN

Na skijalištima se pooštravaju i sigurnosna pravila. U Italiji je od ove godine kaciga obavezna za sve skijaše, a uvedena je i nulta tolerancija na alkohol – tko bude uhvaćen u alkoholiziranom stanju na stazi, ostaje bez ski-passa do kraja boravka i plaća visoku kaznu.

Veliku ulogu u sigurnosti ima i sama oprema. Posebno su važni vezovi na skijama koji moraju biti pravilno podešeni prema težini i znanju skijaša. Ako su previše zategnuti, skija neće otpustiti kod pada, što može dovesti do teških ozljeda koljena i nogu. Nakon sezone vezove je važno otpustiti kako bi opruge zadržale elastičnost.

Za većinu rekreativaca kupnja vlastite opreme često se ne isplati. Rentanje je praktičnije i sigurnije jer se dobiva servisirana, pravilno podešena oprema, a stručnjaci u ski-servisima mogu je prilagoditi svakom skijašu.

Skijanje, zaključuje Subotić, može biti izvanredan spoj sporta, prirode i odmora – ali samo ako mu se pristupi odgovorno i pametno.

„Bolje je napraviti jedan spust manje nego mjesecima liječiti koljeno“, poručuje.