Glas poduzetnika: Čija su odgovornost visoke cijene u trgovinama?
IstraIN
22 Siječanj 2025 I 10:00
Pexels
Udruga Glas poduzetnika priopćenjem se oglasila o bojkotu kupovine najavljenom za ovaj petak, 24. siječanj.
"Hrvatski građani sve su više suočeni s rastućim cijenama hrane i svakodnevnih proizvoda, dok inflacija nemilosrdno pritišće kućne budžete. Udruga Glas poduzetnika i brojni građani ukazuju da problem nije samo u trgovinskim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata.
Weber: "Rasle su i cijene inputa i rast energenata i rast plaća i rast distribucije i rast logistike i sve to djeluje na iznos finalne cijene na policama."
BUZ: Ono što sasvim sigurno može natjerati trgovačke lance na spuštanje cijena je unaprijed najaviti bojkot točno određenog trgovačkog lanca, i kao primjer svim drugim trgovačkim lancima u slučaju da ne dođe do značajnog snižavanja cijena, bojkot provesti trajno sve do njegove poslovne propasti.
09:58Prije 1 d21.01.2025
24. siječnja poziva se na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena. No, tko je zapravo odgovoran za visoke cijene?", poručili su. Priopćenje UGP-a prenosimo u cijelosti.
"PDV na hranu u Hrvatskoj - zašto plaćamo najvišu cijenu u regiji? Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane. Trenutne stope PDV-a na hranu:
5% (snižena stopa): Primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda.
13% (međustopa): Obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu.
25% (standardna stopa): Primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića.
Primjer: Jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25%, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama. Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima.
Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5%, većina hrane opterećena je PDV-om od 25%, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske.
Osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove. Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67% svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo.
Rješenja koja predlaže UGP:
Smanjenje PDV-a: Jedinstvena stopa od 5% na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica.
Reforma javnog sektora: Digitalizacija i optimizacija kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.
Poticaj poljoprivredi: Fokus na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca
Uklanjanje parafiskalnih nameta: Smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.
Transparentnost cijena: Jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.
Postavlja se pitanje: tko snosi odgovornost za ovakvo stanje? Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe - troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena.
Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak 2 ministra u 2 mjeseca. Umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva.
Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje - to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira.
“Mi potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5% PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnogobrojne artikle. Potičemo hrvatske OPG-ove, poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju koje guši birokracija i korupcija.
Kontinuriano se zalažemo i inzistiramo na poreznim reformama, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona će još više ugasiti investicije u poljoprivredu, a kontrole cijene hrane nema nigdje osim kod nas.” - izjavio je Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika."
Sportska udruga slijepih „Učka“ u Puli je ugostila ekipu Športskog društva slijepih „4 rijeke“ iz Karlovca na utakmici 1. Nacionalne lige u pikadu za slijepe za sezonu 2024./2025.
Weber: "Rasle su i cijene inputa i rast energenata i rast plaća i rast distribucije i rast logistike i sve to djeluje na iznos finalne cijene na policama."
BUZ: Ono što sasvim sigurno može natjerati trgovačke lance na spuštanje cijena je unaprijed najaviti bojkot točno određenog trgovačkog lanca, i kao primjer svim drugim trgovačkim lancima u slučaju da ne dođe do značajnog snižavanja cijena, bojkot provesti trajno sve do njegove poslovne propasti.