Inflacija u veljači usporila, je li bojkot utjecao na cijene?

Bojkoti koji su obilježili veljaču nisu uspjeli znatno utjecati na cijene - inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj razini je usporila, a na mjesečnoj ubrzala. Što sve utječe na inflaciju, kako se s njome boriti i je li bojkot promijenio navike potrošača, saznala je Kristina Bubnjević.

Cijene u Hrvatskoj i dalje rastu. Inflacija je u veljači na godišnjoj razini malo usporila, no i dalje je visokih 3,6%. Na mjesečnoj razini, u veljači u odnosu na siječanj, proizvodi i usluge poskupili su u prosjeku 0,2%. Uz cijene usluga, najviše su porasle cijene hrane, pića i duhana te energije.

'Čarobnog štapića za rješenje inflacije nema', istaknuo je u razgovoru za Media servis ekonomski stručnjak i profesor s Libertasa Luka Brkić te upozorio da u Hrvatskoj nema strukturnih reforma. Objasnio je i što sve 'pumpa' inflaciju:

"Ovdje se ništa ne isplati proizvoditi. Nama industrijska proizvodnja ide prema deflaciji. Znate što to znači? Vi vodite neku kvazi antiinflacijsku politiku, a imate proizvođački sektor koji pada u deflaciju, znači to je pad opće razine cijena gdje mjere ekonomske, fiskalne i monetarne politike moraju biti radikalno drugačije. Imate turizam koji čini 20% gospodarstva i rast cijena koji dodatno pumpa inflaciju. Ovisni ste u uvozu, mi preko 67% uvozimo. Mi smo već u dvije godine četiri milijarde u deficitu samo u uvozu hrane."

Opći bojkot se obustavlja, Kelemen tvrdi da je uspio

Kraj siječnja i veljaču u našoj zemlji obilježili su bojkoti trgovina i usluga. Jesu li i koliko su utjecali na cijene pitali smo savjetnika Platforme 'Halo, inspektore' Josipa Kelemena.

"U tijeku pet tjedana bojkota trgovačkih lanaca analizom tržišta utvrdili smo kako je usporen rast cijena prehrambenih proizvoda. Na 300 proizvoda utvrdili smo da su cijene smanjene od 2% do 11%, a na više od 700 proizvoda koje trenutno cjenovno pratimo u hrvatskoj maloprodaju cijene su prosječno smanjene za 5.5%.

Istovremeno smo utvrdili kako je dio hrvatskih proizvođača povisio cijene za više od 15% što je po nama apsolutno neprihvatljivo jer se zna da u međuvremenu nisu znatno rasle niti cijene energije niti sirovina, a kamoli cijena rada na tržištu."

Kelemen je za Media servis rekao da se opći bojkot do daljnjeg obustavlja, no da će uskoro najaviti akcije u smjeru bojkota telekomunikacijskih usluga, banki te trgovina u inozemnom vlasništvu. Objasnio je zašto smatra da je bojkot bio uspješan:

"Uspjeli smo ipak u brojnim sektorima usporiti rast cijena sa svojim protestnim radnjama. Postalo je sve transparentno kada su u pitanju trgovine, trgovački lanci, cijene i sve ostalo. Potrošači su postali malo mudriji, manje troše, više se planira kupovina osnovnih životnih namirnica, a i više se uspoređuju cijene u hrvatskim inozemnim trgovačkim lancima. Znakovito je da se povećao broj hrvatskih potrošača koji kupuju u Sloveniji i Bosni i Hercegovini."

Foto: IstraINBojkot

Inflacija ne proizlazi iz trgovačkih marži pa se ne može riješiti niti zamrzavanjem cijena niti bojkotom, rekao je pak Brkić koji podsjeća da na inflaciju utječe i rast plaća.

"Naravno da u tom klasičnom modelu povećanje dohodaka diže inflaciju jer raste potrošnja. To nije sporno. Ali kada pogledate što se događa u Hrvatskoj - 2/3 zaposlenih ima ispod prosječne plaće, to je 1380 eura. 600 tisuća umirovljenika ima ispod 504 eura, a 800 tisuća zaposlenih ima ispod 1165 eura."

​Za kraj recimo da stiže dobra vijest za umirovljenike. Upravno vijeće HZMO-a donijelo je odluke o usklađivanju mirovina kojima je aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja povećana za 3,03%, odnosno 13,57 eura.