Stanovi ili poslovni prostori? Stručnjaci otkrivaju gdje je bolja zarada

Dok većina ljudi kod razgovora o nekretninama odmah pomisli na cijene stanova, kredite i kamate, komercijalne nekretnine ostaju u sjeni, iako su ključan pokazatelj gospodarskog stanja. Uredski prostori, skladišta, hoteli i trgovački centri odražavaju ekonomske cikluse – njihov rast signalizira prosperitet, dok njihov nedostatak može ukazivati na recesiju.

U emisiji Studio 4 na HRT-u, gost Željka Karduma bio je Ivan Laljak, direktor Colliersa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, koji je analizirao aktualne trendove na tržištu komercijalnih nekretnina.

Unatoč snažnom gospodarskom rastu, Laljak je primijetio da je u 2024. došlo do pada investicijskih transakcija u sektoru nekretnina. Ipak, naglašava da to ne mora nužno značiti ozbiljne poremećaje, već je posljedica relativno malog tržišta, na kojem i jedna veća transakcija može značajno utjecati na ukupne brojke.

Podsjetio je na povijesne trendove – snažan rast cijena prije financijske krize 2008., pad do 2015., a zatim kontinuirani rast do danas. "BDP je ključni pokazatelj koji utječe na tržište nekretnina", istaknuo je.

Sektor logistike u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijen, ali Laljak smatra da ima značajan potencijal. "S rastom online kupnje i potrebom za bržom dostavom, potražnja za logističkim centrima raste. Sve više ih se gradi na rubnim dijelovima gradova, a Hrvatska ima veliku priliku u ovom segmentu", rekao je.

Zašto ulagati u komercijalne nekretnine?

Kada je riječ o ulaganju, Laljak je istaknuo da komercijalne nekretnine nude znatno veće prinose u odnosu na druge oblike ulaganja. Dok državne obveznice donose prinos od 2,5 do 3 posto, komercijalne nekretnine mogu generirati čak 8 do 10 posto. Naravno, rizik je veći, ali i mogućnost zarade.

Hrvatska se trenutno ističe kao atraktivno tržište za ulaganja, prvenstveno zbog nižih troškova u odnosu na Sloveniju, ali i zbog članstva u eurozoni i Schengenu, što olakšava pristup stranim investitorima.

Iako u Hrvatskoj još uvijek prevladava privatni smještaj, sve je više ulaganja u hotelski sektor. Na tržište dolaze renomirani brendovi poput Pullmana u Zagrebu, Hiltona u Opatiji i Mövenpicka u Splitu.

Ravnoteža između stanova i poslovnih prostora

Govoreći o odnosu rezidencijalnog i komercijalnog sektora, Laljak naglašava da idealno rješenje leži u kombinaciji oba segmenta unutar novih urbanih cjelina. "Ako se izgrade samo stanovi, nastaju spavaonice. Potrebno je osigurati i poslovne prostore kako bi se omogućio život i rad na istom području", rekao je.

Prinosi na rezidencijalne nekretnine u prosjeku su 3,5 do 4 posto, dok komercijalne nude dvostruko više. Ipak, za ulaganje u ovaj sektor potrebno je više znanja, veće investicije i aktivno upravljanje nekretninama.

Unatoč padu transakcija u 2024., Laljak ostaje optimističan: "Ako se ponuda poveća, potražnja postoji, a s njom će rasti i investicijska aktivnost".

Voditelj emisije zaključio je: "Profesionalci ne kupuju nekretnine kao oblik štednje, nego kao sredstvo za rad. A upravo potražnja za komercijalnim prostorom jedan je od najsigurnijih znakova gospodarskog rasta".