Roditelji su sve češće na meti sofisticiranih prevarantskih pokušaja u kojima se koristi umjetna inteligencija za stvaranje lažnih, ali uvjerljivih glasovnih poruka.
Prevaranti više ne šalju samo SMS poruke – sada imitiraju glas djece u pozivima koji izazivaju paniku i potiču žrtve na hitnu reakciju.
Jedna majka iz Hrvatske nedavno je doživjela šokantan trenutak kada je primila poziv u kojem je čula glas koji zvuči poput njezinog djeteta:
''Mama, doživjela sam prometnu nesreću'', glasio je početak poziva.
Nakon toga, javila se druga osoba koja se predstavila kao liječnik i tvrdila da je dijete teško ozlijeđeno te da je za hitnu operaciju potrebna novčana uplata.
U ovom slučaju prijevara nije uspjela, ali pokazuje koliko daleko prevaranti idu kako bi izazvali šok i iskoristili emocionalnu ranjivost roditelja.
Umjetna inteligencija stvara glas djeteta
Stručnjak za telekomunikacije i sudski vještak Đuro Lubura objašnjava kako je dovoljno samo nekoliko sekundi djetetovog glasa – primjerice iz videa na društvenim mrežama – da se uz pomoć umjetne inteligencije stvori vrlo realistična glasovna poruka.
''Glas vašeg djeteta može izgovoriti rečenicu poput: "Mama, tata, doživio sam nesreću", i to može zvučati vrlo stvarno – upozorava Lubura.
Prevaranti ciljaju ranjive i izazivaju paniku
Prema podacima policije, sve je više ovakvih slučajeva, a meta su najčešće stariji roditelji i bake i djedovi.
Prevaranti se predstavljaju kao liječnici, policajci ili djelatnici banaka, a cilj im je izazvati emocionalni šok i potaknuti brze, nepromišljene odluke.
''Riječ je o pozivima koji kod žrtava izazivaju stres, paniku i osjećaj hitnosti, zbog čega često bez razmišljanja poduzimaju ono što im se naloži'', rekao je glavni policijski inspektor Mato Japundžić.
Tajna riječ kao zaštita
Lubura roditeljima savjetuje da s djecom unaprijed dogovore „tajnu riječ“ koju samo oni znaju, a koja može pomoći u razlikovanju stvarnog poziva od lažne poruke u kriznim situacijama.
Poruke s lažnim logotipima institucija
Prevaranti sve češće koriste i lažne poruke koje izgledaju kao da dolaze od službenih institucija – poput MUP-a ili financijskih ustanova – u kojima se od primatelja traži da otvore poveznicu ili ostave osobne podatke.
''Korisnici nam često prijavljuju poruke koje izgledaju kao da dolaze iz institucija, a cilj im je krađa identiteta i financijskih podataka'', upozorio je Andro Marčev iz HAKOM-a.
Dodao je kako se od telekomunikacijskih operatora redovito traži blokada sumnjivih brojeva.
Oprez je najbolja zaštita
Ovakve prijevare najčešće se provode nasumično i masovno, u nadi da će barem netko nasjesti. Uz razvoj tehnologije, prevaranti postaju sve domišljatiji, a potencijalna šteta sve ozbiljnija.
Zato stručnjaci poručuju: oprez nikada nije naodmet.
Ako primite poziv koji izaziva sumnju, prekinite razgovor i pokušajte kontaktirati osobu izravno – prije nego poduzmete bilo kakvu radnju.