Broj nekretnina u Istri raste - najčešće ih posjeduju stranci

Broj vikendica i drugih nekretnina u Istri, često u vlasništvu stranaca, iz godine u godinu raste. Iako većina tih nekretnina nije u stalnoj upotrebi niti u dugoročnom najmu, mnoge se iznajmljuju na crno, a vlasnici tako izbjegavaju plaćanje poreza i drugih davanja. Zbog toga su gradovi uz obalu odlučili povećati poreze na nekretnine.

U Puli, porez na nekretnine ostaje 5 EUR po četvornom metru, kao i dosad. No, prema novim pravilima, 20% od tih sredstava ide Istarskoj županiji. "Iako bi nam, u slučaju istog broja poreznih obveznika, prihod mogao biti manji, računamo da će broj onih koji plaćaju porez rasti, čime ćemo nadoknaditi gubitak tih 20%", izjavio je Aldo Rojnić, pročelnik za financije Grada Pule za HRT.

Novi zakon preciznije definira sve nekretnine u kojima nitko ne boravi niti su u dugoročnom najmu, ali su pogodne za stanovanje. Takve nekretnine, najčešće vikendice, stanovi i kuće u vlasništvu stranaca, često se iznajmljuju na crno, a gradovi kao Poreč odlučili su povećati porez na 6,25 EUR po četvornom metru.

Monika Jakovljević iz Poreča ističe da veći porez može potaknuti vlasnike da prijave svoje goste, koji stvaraju gužve, ali ne plaćaju ništa. Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice Poreč, dodaje da je broj registriranih noćenja smanjen za 7%, dok su u Umagu nekretnine za neregistrirani smještaj premašile broj od 20.000 kreveta.

U Umagu, porez na nekretnine povećan je na maksimalnih 8 EUR po četvornom metru. Milan Popović, direktor TZ-a Umag, rekao je da će dio od tog poreza biti uložen u poboljšanje turističke infrastrukture.

Profesor Aljoša Vitasović upozorava na veliki broj nekretnina koje nemaju uporabnu dozvolu i nisu službeno evidentirane, ali se i dalje iznajmljuju, često mimo zakona. "Ovo je prvi korak, iako su problemi u ovom sektoru narasli kroz desetljeća. Rješenja će vjerojatno doći postupno", dodaje Vitasović.

Porezni savjetnik Ivan Čevizović komentirao je da vrlo mali broj građana mora prijaviti porez na nekretnine, najčešće oni koji imaju nepravilno prijavljenu adresu ili ostvaruju oslobođenja. Čevizović je objasnio da povećanje poreza u Istri često odgovara raspodjeli poreznih prihoda između lokalnih jedinica i županija, čime se kompenzira gubitak za općine i gradove.

Iako se sugerira da bi porez na nekretnine trebao biti obračunavan prema vrijednosti nekretnine, a ne samo prema kvadraturi, Čevizović smatra da bi to bio pravedniji model, ali bi zahtijevao procjenu vrijednosti svih nekretnina. Takav model mogao bi biti razmotren u budućnosti.

Cilj poreza na nekretnine je povećanje priuštivosti stanovanja i poticanje vlasnika praznih nekretnina da ih stave u funkciju. No, Čevizović upozorava da će biti izazovno postići željeni efekt, jer mnoge nekretnine koje nisu u najmu možda nisu u atraktivnim lokacijama ili vlasnici nisu željeli iznajmljivati.