HUP: Više od polovice stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku
Vezano uz planove za budućnost, 32% namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina, 23% između 6 i 10 godina, 20% planira ostati do mirovine, a 19% želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.
Media servis
25 Svibanj 2025 I 13:34
Pexels
Hrvatska udruga poslodavaca i Institut za istraživanje migracija održali su ovog tjedna konferenciju „Migracije, tržište rada i integracija: Hrvatska sutra“ na kojoj se govorilo potencijalu multikulturalnih timova u hrvatskim tvrtkama, a poslodavcima i javnosti je predstavljeno i prvo veliko istraživanje o stranoj radnoj snazi u Hrvatskoj, priopćeno je iz HUP-a. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Rezultate istraživanja o stranim radnicima u Hrvatskoj predstavila je dr.sc. Iva Tadić iz Instituta za istraživanje migracija. Riječ je o prvom velikom kvantitativnom istraživanju o stranim radnicima iz Azije i Afrike u Hrvatskoj, provedeno u suradnji s istraživačima iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala.
Istraživanje je provedeno tijekom prosinca 2024. i siječnja 2025. godine, kombinirajući online i terensko istraživanje. U istraživanju je sudjelovalo 400 stranih radnika poglavito iz Filipina (38%), Nepala (26%) i Indije (20%), a prema sektoru zaposlenja, većina sudionika radi u prijevozu (22%), ugostiteljstvu (19%) i graditeljstvu (17%). Kao glavni razlog dolaska u Hrvatsku navode ekonomske razloge, a gotovo 90% sudionika istraživanja izjavilo je da financijski pomaže svojoj obitelji u državama porijekla.
Vezano uz planove za budućnost, 32% namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina, 23% između 6 i 10 godina, 20% planira ostati do mirovine, a 19% želi ostati u Hrvatskoj do kraja života. Istraživanje je pokazalo kako 55% sudionika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku. Strani radnici najviše su zadovoljni zdravljem, a najmanje životnim standardom, a unatoč preprekama na koje su naišli, 34% stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala.
Rezultati ovog istraživanja dali su jedinstven uvid u socio-demografski profil stranih radnika u Hrvatskoj te o njihovom iskustvu života u Hrvatskoj.
SURADNJA DOMAĆIH I STRANIH RADNIKA
Sudionike konferencije pozdravili su Sadmir Hošić, dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika i Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija.
„Hrvatska je u zadnje vrijeme doživjela razne promjene, a ovaj fenomen dolaska velikog broja stranih radnika iz dalekih zemalja uvelike utječe na naše okruženje. Država je napravila već neke iskorake u procesima integracije, moramo nastaviti raditi svi zajedno - ne samo kao poduzetnici nego kao društvo u cijelosti kako bismo i stranim i domaćim radnicima omogućili kvalitetniju integraciju na tržištu rada“, istaknuo je Sadmir Hošić. „Ključno je uspostaviti otvoreni dijalog jer težimo stvaranju uključivog društva.
Hrvatska treba razvijati proaktivnu migracijsku politiku koja će spriječiti podjele i segregaciju te prepoznati da migracije nisu samo fizički, već i duboko socijalni proces - ne dolaze samo radnici, već ljudi sa svojim pričama, obiteljima i potrebama, i upravo tako im moramo pristupati“, dodala je Perić Kaselj.
HUP
Uslijedio je panel na temu sinergije različitosti i kako suradnja domaćih i stranih radnika podiže produktivnost i inovativnost hrvatskih poduzeća. Sudjelovali su Sara Drobac iz Infobipa, Ana Marčinko iz Isusovačke službe za izbjeglice, Jasna Pipunić iz Sindikata gospodarstva te Ivan Balabanić iz Instituta za istraživanje migracija.
Na panelu o stranim i domaćim radnicima, kao radnoj i novoj snazi društva, svoje iskustvo ispričali su Sadmir Hošić, iz tvrtke Textile Care Services i dopredsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika, Wafa Kharroubi, W.A.F.A. usluge za škole i javni sektor, Bojan Stanimirovikj i Barbara Olenik Staničić iz tvrtke Jadran d.d., te Dario Ćorić iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Konferencija „Migracije, tržište rada i integracija: Hrvatska sutra“ organizirana je u okviru projekta Recruit4Tomorrow na kojemu Hrvatska udruga poslodavaca radi u suradnji s udrugama poslodavaca iz Slovenije, Mađarske, Slovačke i Bugarske.
Projekt je predstavio Dubravko Ćuk, direktor granskih udruga pri HUP-u. Riječ je o jedinstvenoj kolaboraciji u sklopu koje se udruge poslodavaca iz nekoliko različitih zemalja kroz suradnju i međusobnu usporedbu iskustava bave zajedničkom temom zapošljavanja strane radne snage u državama Europske unije.
Ciljevi su projekta provesti detaljnu studiju tržišta rada zemalja sudionica i istražiti područja u kojima se potrebe tržišta rada mogu zadovoljiti zapošljavanjem državljana trećih zemalja", stoji u priopćenju HUP-a.
''Moda na filmu tako postaje vizualni jezik epohe – spoj umjetnosti, društva i osobnog izraza – te trajni zapis o tome kako su se mijenjali ideali ljepote, moći i identiteta“, ističe dr. sc. Petra Krpan
Vlada je na današnjoj sjednici predložila nova imenovanja u Nadzornom odboru Zračne luke Pula, gdje troje članova dobiva privremeni mandat do završetka redovnog postupka izbora.
Na sjednici Gradskog vijeća Grada Pule ovoga četvrtka, 27. studenoga, nezavisni vijećnik Goran Mihovilović postavio je pitanje gradonačelniku Pule, Peđi Grbinu vezano uz izgradnju hotela na Valkanama i kupališta Valkane.
U prvih 20 dana studenoga nastavljen je rast broja računa u trgovini na malo, i to za 1,18 posto., a očekuje se da će se trend nastaviti do kraja mjeseca.
Valamar ponovno potvrđuje status najpoželjnijeg poslodavca u turizmu kroz snažna ulaganja u zaposlenike i uvođenje programa koji će sezoncima omogućiti dugoročno stabilno zaposlenje.
Prijedlogom Vlade predviđeni su prihodi od 35,7 milijardi eura te rashodi od gotovo 40 milijardi eura, a najvažniji državni financijski dokument Sabor bi trebao izglasati 5. prosinca.
Kako ističu iz Hrvatske gospodarske komore, više od polovice mesa na hrvatskim stolovima dolazi iz uvoza, dok domaća proizvodnja ne uspijeva pratiti potražnju.
Ministar Šušnjar je poručio: "Ovaj program smo vratili nakon što pet godina nije bio prisutan. Mislim da je ovo prava stvar, pogotovo kada pogledamo koliko ovakvih zanimanja i struka fali na tržištu. Na ovaj ćemo način smanjiti uvoz radne snage."
Veliki val ulaganja u istarsku željezničku mrežu ponovno je otvorio pitanje povratka vlaka u Rovinj, gdje je posljednji put prometovao 1966. godine – a budući da je koridor pruge Kanfanar–Rovinj još uvijek očuvan, njezina bi obnova po prvi put nakon šest desetljeća mogla postati realna opcija.