Hrvatska je postala jedna od oko 50 zemalja koje MMF smatraju dovoljno stabilnima da sudjeluju u financiranju zajmova toj međunarodnoj instituciji, što potvrđuje njezinu financijsku snagu i stabilnost, ističu stručnjaci Hrvatske narodne banke (HNB) u svom blogu.
Nekada korisnica financijskih aranžmana i zajmova MMF-a tijekom 1990-ih i 2000-ih, Hrvatska je danas država koja svojim doprinosom aktivno sudjeluje u održavanju globalne financijske stabilnosti. Put od primatelja pomoći do kreditora prošla je u tri desetljeća, što potvrđuje i ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine, važan faktor u procjeni vanjske pozicije zemlje.
Stručnjaci HNB-a, direktorica Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama Ana Martinis i viši savjetnik Marko Olenković, pojašnjavaju da se Hrvatska, kao zemlja kreditor, uključila u Plan financijskih transakcija MMF-a.
Taj plan okuplja 53 države članice MMF-a, među kojima je i 18 zemalja europodručja, a omogućuje im financiranje zajmova drugim članicama.
Iako se često govori o zajmovima, riječ je o specifičnom obliku financiranja u kojem kreditori MMF-u ustupaju svoju valutu, a zauzvrat povećavaju svoju pričuvnu poziciju u MMF-u.
Ta pričuvna pozicija predstavlja likvidno potraživanje koje se može povući u slučaju potrebe i ulazi u sastav međunarodnih pričuva zemlje. Tako svaki uplaćeni iznos Hrvatskoj povećava financijski kapacitet i likvidnost.
Primjerice, ako MMF odobri zajam od 100 milijuna eura zemlji A i odabere četiri kreditorice, uključujući Hrvatsku, svaka će od njih financirati četvrtinu zajma. HNB tada prenosi sredstva na MMF-ov eurski račun i izvršava uplatu zemlji A, pri čemu se istovremeno povećava i pričuvna pozicija Hrvatske u MMF-u.
Ovaj novi status Hrvatske kao kreditorice označava priznanje njene gospodarske stabilnosti i financijske odgovornosti, te predstavlja važan doprinos očuvanju globalne multilateralne suradnje i međunarodnog financijskog poretka.