Gospodarstvo eurozone i EU-a usporilo u drugom tromjesečju

Prema sezonski prilagođenim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) eurozone porastao je od travnja do lipnja za svega 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je zabilježen rast od 0,6 posto.

HINA

14 Kolovoz 2025 I 15:12

Gospodarstvo eurozone i EU-a usporilo u drugom tromjesečju
Pexsels

Gospodarski rast u eurozoni i Europskoj uniji znatno je usporio u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na početak 2025., potvrdio je u četvrtak Eurostat, objavivši revidirane podatke u skladu s preliminarnim procjenama.

Prema sezonski prilagođenim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) eurozone porastao je od travnja do lipnja za svega 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je zabilježen rast od 0,6 posto. Na razini EU-a rast je iznosio 0,2 posto, nakon 0,5 posto u prvom kvartalu.

Ovo je najslabiji kvartalni rezultat od kraja 2023., kada je gospodarska aktivnost stagnirala u obje skupine zemalja.

Najnovija procjena temelji se na podacima koji pokrivaju 99 posto BDP-a eurozone i EU-a, dok su preliminarni podaci obuhvatili 96 posto gospodarstva eurozone i 94 posto EU-a. Za Hrvatsku, Dansku, Grčku, Latviju, Luksemburg i Maltu podaci još nisu dostupni.

Rumunjska predvodi rast

Najveći kvartalni rast gospodarstva zabilježila je Rumunjska, i to 1,2 posto. Slijede Poljska s 0,8 posto te Španjolska, Bugarska i Slovenija, koje su ostvarile rast od 0,7 posto.

Najmanje povećanje, od 0,1 posto, imale su Nizozemska, Austrija, Slovačka i Švedska, dok je Finska stagnirala.

Najveći pad gospodarske aktivnosti zabilježila je Irska, čiji je BDP pao za jedan posto, dok su Njemačka i Italija zabilježile blago smanjenje od 0,1 posto.

Blago usporavanje na godišnjoj razini

Na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone poraslo je u drugom tromjesečju za 1,4 posto, u odnosu na 1,5 posto iz prvog tromjesečja. BDP EU-a povećao se za 1,5 posto, nakon rasta od 1,6 posto u prvom kvartalu. Riječ je o prvom usporavanju godišnjeg rasta od prošlog ljeta.

Irska je ponovno predvodila rast na godišnjoj razini, s impresivnih 16,2 posto. Slijede Cipar i Bugarska s 3,3 odnosno 3,1 posto, dok su Litva i Poljska ostvarile rast od tri posto.

Najslabiji rezultat među najvećim gospodarstvima zabilježile su Njemačka i Italija, s rastom od tek 0,4 posto. U Austriji i Mađarskoj aktivnost je porasla minimalnih 0,1 odnosno 0,2 posto.