Dok ostale zračne luke bilježe rast, Pula je u padu prometa
Dok većina hrvatskih zračnih luka bilježi rast prometa putnika, pulska zračna luka ide u suprotnom smjeru – i to u trenutku kada zračni promet u zemlji bilježi stabilan oporavak.
Hrvatske zračne luke u veljači 2026. godine zabilježile su ukupno 345 tisuća putnika, što predstavlja rast od 7,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazju najnovije brojke DZS-a.
Riječ je o nastavku pozitivnog trenda koji se vidi i u kumulativnim podacima – u prva dva mjeseca ove godine kroz domaće zračne luke prošlo je više od 709 tisuća putnika, odnosno 8,3 posto više nego lani.
Iako je Zračna luka Pula u ožujku zabilježila rast broja putnika od 24,3 posto, ukupne brojke i dalje su među najmanjima u Hrvatskoj. Kroz pulski aerodrom prošlo je nešto više od dvije tisuće putnika.
U hrvatskim zračnim lukama u siječnju je zabilježen rast broja putnika, a među njima je i Zračna luka Pula koja je ostvarila blagi porast prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
06:15Prije 81 d11.03.2026
Najveći promet i dalje ostvaruje Zagreb s gotovo 280 tisuća putnika u veljači, uz rast od osam posto, dok Split i Dubrovnik također bilježe povećanje prometa.
No, među svim tim brojkama posebno se izdvaja Pula – i to ne po rastu.
Naime, pulska zračna luka u veljači je zabilježila 1.193 putnika, što je pad od 13 posto u odnosu na veljaču 2025. godine. Negativan trend vidi se i na razini prva dva mjeseca: kroz Pulu je prošlo 2.549 putnika, odnosno 5,7 posto manje nego prošle godine.
Takav rezultat Pulu svrstava među rijetke zračne luke u Hrvatskoj koje su u minusu, dok većina ostalih bilježi rast.
Primjerice, riječki aerodrom bilježi snažan uzlet s rastom od čak 184,9 posto u veljači, dok Zadar, Osijek i Split također ostvaruju dvoznamenkaste ili stabilne stope rasta.
Istovremeno, međunarodni promet pokazuje kako je Njemačka i dalje najvažnije tržište s više od 74 tisuće putnika, dok rast bilježe i tržišta poput Turske, Španjolske i Belgije.
Foto: IstraIN
Pad prometa u Puli u zimskim mjesecima nije neuobičajen, no činjenica da dolazi u trenutku kada ostatak zemlje raste, otvara pitanje konkurentnosti i povezanosti istarskog juga izvan glavne turističke sezone.
Hoće li se trend preokrenuti s dolaskom proljeća i turističkog vala, tek će se vidjeti. No jedno je sigurno – brojke zasad jasno pokazuju da Pula ne prati nacionalni uzlet.
Prema riječima dr. sc. Ane Čehić iz Instituta za poljoprivredu i turizam, maslinari pri podizanju novih nasada sve češće planiraju sustave navodnjavanja te biraju sorte otpornije na sušu kako bi ublažili posljedice klimatskih promjena.
Tijekom 2024. i 2025. godine vozači i putnici na motociklima, mopedima, biciklima i sličnim vozilima činili su čak trećinu svih smrtno stradalih i ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama u Hrvatskoj.
Osumnjičeni je po dovršetku kriminalističkog istraživanja, 31. svibnja u jutarnjim satima, priveden u pritvorsku jedinicu Policijske uprave istarske, uz kaznenu prijavu koja se podnosi nadležnom državnom odvjetništvu.
Iz Udruge Glas poduzetnika upozoravaju kako povećanje troškova poslovanja ne pogađa samo poduzetnike, već se posljedice prelijevaju na cijelo gospodarstvo.
Podaci pokazuju da potrošnja građana i dalje raste na godišnjoj razini, no istovremeno upućuju na usporavanje maloprodajne aktivnosti u odnosu na prethodne mjesece, osobito u segmentima goriva i neprehrambenih proizvoda.
Prema njegovim riječima, inflacija hrane već pokazuje znakove usporavanja. Nakon što je u travnju iznosila četiri posto, smanjila se na 3,7 posto, a za svibanj se očekuje daljnji pad na između 2,5 i 2,8 posto.
Rovinj priprema jedan od najradikalnijih poteza u hrvatskom turizmu posljednjih godina. Novi Plan upravljanja destinacijom do 2029. godine predviđa ograničavanje daljnjeg širenja apartmana i turističkog smještaja kako bi se smanjio pritisak masovnog turizma na grad.
Građevinski sektor nastavlja rast i u 2026. godini – obujam građevinskih radova u ožujku bio je za 4,2 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rast i početkom 2026. godine. Prema prvoj procjeni, bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju porastao je za 2,2 posto na godišnjoj razini, ponajviše zahvaljujući većoj potrošnji kućanstava.