Dok ostale zračne luke bilježe rast, Pula je u padu prometa
Dok većina hrvatskih zračnih luka bilježi rast prometa putnika, pulska zračna luka ide u suprotnom smjeru – i to u trenutku kada zračni promet u zemlji bilježi stabilan oporavak.
Hrvatske zračne luke u veljači 2026. godine zabilježile su ukupno 345 tisuća putnika, što predstavlja rast od 7,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazju najnovije brojke DZS-a.
Riječ je o nastavku pozitivnog trenda koji se vidi i u kumulativnim podacima – u prva dva mjeseca ove godine kroz domaće zračne luke prošlo je više od 709 tisuća putnika, odnosno 8,3 posto više nego lani.
Iako je Zračna luka Pula u ožujku zabilježila rast broja putnika od 24,3 posto, ukupne brojke i dalje su među najmanjima u Hrvatskoj. Kroz pulski aerodrom prošlo je nešto više od dvije tisuće putnika.
U hrvatskim zračnim lukama u siječnju je zabilježen rast broja putnika, a među njima je i Zračna luka Pula koja je ostvarila blagi porast prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
06:15Prije 62 d11.03.2026
Najveći promet i dalje ostvaruje Zagreb s gotovo 280 tisuća putnika u veljači, uz rast od osam posto, dok Split i Dubrovnik također bilježe povećanje prometa.
No, među svim tim brojkama posebno se izdvaja Pula – i to ne po rastu.
Naime, pulska zračna luka u veljači je zabilježila 1.193 putnika, što je pad od 13 posto u odnosu na veljaču 2025. godine. Negativan trend vidi se i na razini prva dva mjeseca: kroz Pulu je prošlo 2.549 putnika, odnosno 5,7 posto manje nego prošle godine.
Takav rezultat Pulu svrstava među rijetke zračne luke u Hrvatskoj koje su u minusu, dok većina ostalih bilježi rast.
Primjerice, riječki aerodrom bilježi snažan uzlet s rastom od čak 184,9 posto u veljači, dok Zadar, Osijek i Split također ostvaruju dvoznamenkaste ili stabilne stope rasta.
Istovremeno, međunarodni promet pokazuje kako je Njemačka i dalje najvažnije tržište s više od 74 tisuće putnika, dok rast bilježe i tržišta poput Turske, Španjolske i Belgije.
Foto: IstraIN
Pad prometa u Puli u zimskim mjesecima nije neuobičajen, no činjenica da dolazi u trenutku kada ostatak zemlje raste, otvara pitanje konkurentnosti i povezanosti istarskog juga izvan glavne turističke sezone.
Hoće li se trend preokrenuti s dolaskom proljeća i turističkog vala, tek će se vidjeti. No jedno je sigurno – brojke zasad jasno pokazuju da Pula ne prati nacionalni uzlet.
Na pulskim Giardinima od srijede kreću radovi orezivanja stabala koprivića. Zahvati će trajati do kraja svibnja, a građane se poziva na oprez zbog moguće povremene regulacije prometa i prolaza.
Dvije pobjede u ključnom trenutku vratile su vjeru među navijače NK Istra 1961, a trener Krešimir Režić u samo nekoliko utakmica uspio je probuditi momčad i ponovno otvoriti priču o Europi.
Poezija, glazba, kazalište sjena i emocija spojili su sve generacije u Rovinju, gdje je intergeneracijski i inkluzivni recital „Poezija u pokretu, slici, sjeni i pjesmi“ pretvorio prostor Matice hrvatske u jedinstvenu umjetničku priču ispunjenu zajedništvom i kreativnošću.
Bivši hrvatski reprezentativac i jedan od najuspješnijih nogometaša svoje generacije Ivan Rakitić stiže u Pulu kao jedan od glavnih govornika inauguralnog izdanja MTF Conference 2026, međunarodne konferencije posvećene budućnosti nogometa, razvoja talenata i sportskog menadžmenta.
Svečanost je nastavljena prigodnim programom, uključujući scenski skeč, nakon čega su uslijedila priznanja i nagrade učenicima i djelatnicima škole za postignuća u protekloj školskoj godini.
Pulski Motortech Consulting uspješno je isporučio agregate za luksuzni kruzer Emerald Raia, jedan od četiri ekskluzivna broda koji se grade za malteškog naručitelja. Vrijednost projekta za pulsku tvrtku doseže gotovo četiri milijuna eura.
Gotovo 200 tisuća građana u Hrvatskoj krajem travnja bilo je blokirano zbog nepodmirenih dugovanja, a ukupan dug građana premašio je 4,2 milijarde eura, pokazuju najnoviji podaci Fine.
U Puli je danas otvorena jubilarna konferencija Let’sGROW! koja je okupila brojne stručnjake, poduzetnike, studente i srednjoškolce s ciljem povezivanja obrazovanja, gospodarstva i novih tehnologija.
Iz Udruge Glas poduzetnika naglašavaju kako kvalitetna i održiva gospodarska politika zahtijeva kontinuirani dijalog između institucija i poduzetnika, ali i procjenu stvarnih učinaka javnih poruka i ekonomskih mjera na gospodarstvo.