Je li Hrvatska spremna za kraći radni tjedan? Sindikati: Šanse za to trenutno nema

Nizu europskih zemalja koje su odlučile skratiti radni tjedan nedavno se pridružila i susjedna Slovenija. Od ranije se kroz određene modele skraćenog radnog tjedna posluje u Belgiji i skandinavskim zemljama.

Ideja se testirala u Njemačkoj, a skraćenje radnog tjedna predožila je i španjolska Vlada. Slovenski radnici stariji od 58 godina i oni s više od 35 godina radnog staža od iduće godine moći će birati hoće li imati slobodan petak ili raditi svih pet dana u tjednu, ali šest umjesto dosadašnjih osam sati.

Dio je to reforme slovenskog Zakona o radu, nazvane i "80-90-100", što znači da će oni na koje se odnosi raditi 80% vremena za 90% plaće i uz 100% uplaćenih doprinosa. Potez pozdravljaju u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.

Predsjednik Mladen Novosel za Media servis ističe da je riječ o dobrom socijalnom dogovoru. "Prije svega u cilju zaštite one socijalne sigurnosti starijih radnika, s jedne strane da i mogu zdraviji otići u mirovinu, a na neki način i oni koji, naravno, još uvijek imaju takve poslove na kojima mogu duže i više raditi, da sami mogu birati."

I sindikati u Hrvatskoj u više su navrata otvarali ovu temu, no nisu nailazili na plodno tlo. Određene mjere fleksibilnijeg radnog tjedna provodile su se, podsjeća Novosel, u vrijeme korona krize i u slučajevima nedostatka posla u pojedinim poduzećima. 

No trenutna situacija na tržištu rada ni ne ide na ruku skraćivanju radnog tjedna. Takvo što mogu si priuštiti zanimanja u IT-u ili financijama, dok u sektorima poput turizma, trgovine i graditeljstva, to trenutno, nažalost, nije moguće, kaže Novosel.

"Možda je u ovom trenutku još uvijek tržište rada povoljnije u Sloveniji u smislu da ipak imaju više raspoloživih radnika nego što je to u Hrvatskoj ili je možda u Hrvatskoj malo još i veća potražnja za radnicima, tako da u ovom trenutku sada bojim se da ne bi bilo šanse da se nešto takvo primijeni u Hrvatskoj."

HUP: Hrvati rade manje od EU prosjeka

Hrvatska se bori s dramatičnim nedostatkom radne snage, upozorava, između ostaloga, u razgovoru za Media servis glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, a u prilog nam ne idu ni drugi podaci.

"S obzirom na realni pad produktivnosti u prošloj, a vjerojatno i u tekućoj godini, Hrvatska trenutno nije u poziciji za raspravu o skraćivanju radnog tjedna. Naša zemlja već sada bilježi najbrži rast minimalne plaće i ukupnih primanja zaposlenih u EU, međutim ono što je problem je da taj rast nije proporcionalno praćen rastom produktivnosti rada."

Prema podacima Eurostata Hrvati su u 2023. godini tjedno radili gotovo 40 sati, no taj broj uključuje zakonsku stanku za odmor koju druge članice Europske unije ne ubrajaju u radno vrijeme, ističe Weber.

Photo: Sasa Miljevic/PIXSELLIlustracija

"I onda kada se to uzme u obzir, ono što se komunicira kako radimo 40 sati, to realno nije točno, nego Hrvati rade ispod 37 sati tjedno prosječno, što je ispod europskog prosjeka. Dakle, imamo situaciju manjeg broja radnih sati realno, a uz to imamo i situaciju da su u Hrvatskoj uvjeti korištenja bolovanja znatno povoljniji nego u ostatku Europske unije."

Za stav smo pitali i Ministarstvo rada iz kojeg poručuju da kontinuirano provode mjere i ulažu trud kako bi se olakšao pristup tržištu rada i unaprijedila zaštita prava radnika kao i zaštita njihovog zdravlja.

"Ministarstvu do sada nije došla niti jedna inicijativa o navedenoj temi. Napominjemo, kako svakom prijedlogu treba pristupiti analitički radi osiguravanja stabilnosti mirovinskoga sustava, kao i potreba tržišta rada."Kako stvari stoje, rasprava o kraćem radnom tjednu u Hrvatskoj ipak će morati još malo pričekati.