Stižu poskupljenja, može li najavljena korekcija popisa zamrznutih proizvoda donijeti olakšanje?
Pred građanima je vruća jesen kad je riječ o cijenama. Vlada je donijela još jedan paket mjera pomoći, no ovoga puta uz niže subvencije, pa građane uskoro očekuju nešto više cijene energenata.
Media servis
18 Rujan 2025 I 08:59
Foto: PRESS
Pred građanima je vruća jesen kad je riječ o cijenama. Vlada je donijela još jedan paket mjera pomoći, no ovoga puta uz niže subvencije, pa građane uskoro očekuju nešto više cijene energenata. Sugovornici s kojima su razgovarali kolege s Media servis redom upozoravaju da to za sobom vuče i druga poskupljenja.
Od 1. listopada plin će biti skuplji 9 posto. Bez Vladine subvencije taj bi rast, prema navodima HERA-e, prosječno iznosio 17,3 posto. Iako će građani još neko vrijeme biti zaštićeni od viših, tržišnih cijena, Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača smatra da nije trebalo dirati postojeće mjere.
"Dolazi vrijeme grijanja i smanjuje se subvencija i za toplinsku energiju i za struju i za plin, što znači da će biti dodatni udar na džepove potrošača.", kaže.
Osnovna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u kolovozu je koštala u prosjeku 488 eura, dok su samci morali osigurati minimalno 252 eura, pokazuje istraživanje Udruge potrošača, a Knežević upozorava:
"Medijalna plaća je 1200 eura, medijalna mirovina 500 eura. Znači, pola umirovljenika ima manje od toga, pola zaposlenika manje od ove medijalne plaće i svakako onda da ne mogu podmirivati te troškove. Nije trebalo dirati te mjere."
Taknut će Vlada i u druge mjere. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je izmjene u popisu proizvoda s ograničenim cijenama, moguće i spuštanje nekih cijena. Dok Knežević zagovara proširenje popisa, Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata smatra da ni to neće pomoći.
"Ma gotovo je nemoguće kad vi dođete u bilo koji trgovački lanac pronaći te proizvode. To je jedna čista utopija i pokušaj da će se na takav način suzbiti inflacija, da će se na takav način suzbiti divljanje cijena. To je samo zamagljivanje očiju građanima."
PexelsIlustracija
Upozorava i da su kod svakog rasta cijena energenata, rasle i cijene ostalih proizvoda.
"Očito niti Vlada, niti Hrvatska narodna banka to ne mogu kontrolirati. I što se onda događa? Imat ćemo tržišne cijene na razini cijena Europske unije, a naše plaće će biti tri puta niže nego što su na razini zemalja zapadne EU. To je disbalans koji je jednostavno nemoguć i tu je jedino rješenje podizanje plaća i mirovina."
Josip Kelemen ispred Platforme "Halo, inspektore" pozdravlja pak Šušnjarovu najavu.
"Suncokretovo ulje, riža, tjestenine, neki suhomesnati proizvodi su realno u međuvremenu čak i promijenili cijene ne samo na hrvatskom, nego na europskom tržištu i tu je, naravno, dobrodošla inicijativa da se cijene korigiraju i posebice da se neke cijene umanje."
Za razliku od hrvatskog, na europskom tržištu primijećen je trend smanjivanja cijena brojnih prehrambenih proizvoda, dodaje Kelemen.
"Što će se dogoditi u narednom razdoblju teško je to reći jer zapravo i dalje mi kao potrošači generiramo, zapravo potičemo rast cijena s obzirom da i dalje kupujemo proizvode i koristimo usluge koje su drastično poskupjele, posebice recimo u ugostiteljstvu i turizmu i samim time dajemo za pravo onima koji formiraju te cijene da oni i dalje drže visoke cijene ili zapravo čak da ih još i podižu."
Odluka je, stoga, na samim potrošačima, zaključuje sugovornik.
Građani, uglavnom starije dobi, ovih dana na području Policijske uprave istarske zaprimaju pozive navodnih liječnika iz inozemstva koji im govore da su im djeca u bolnici i da potrebe hitnog liječenja i operacije trebaju dostaviti novac ili nakit.
Paus je stoga pozvao Vladu i resorna ministarstva da hitno reagiraju: da se donese jasan i provediv zakonski okvir, obustave prekršajni postupci te da se uljarima pruži podrška, a ne dodatno opterećenje.
Pred građanima je vruća jesen kad je riječ o cijenama. Vlada je donijela još jedan paket mjera pomoći, no ovoga puta uz niže subvencije, pa građane uskoro očekuju nešto više cijene energenata.
Najviše noćenja ostvareno je u komercijalnim objektima za kraći odmor, 14,1 milijun, što je pad od 1,8 posto. Kampovi su zabilježili 5,9 milijuna noćenja, što je 1,2 posto manje nego lani, dok su hoteli u plusu s 4,9 milijuna noćenja, rast od 2,5 posto.
IDS-ovi zastupnici Dalibor Paus i Loris Peršurić istaknuli su u Hrvatskom saboru kako turizam mora biti dugoročno održiv i konkurentan samo ako se ulaže u znanje, standarde i zaštitu domaćih ljudi.