Adris ponovno nagrađuje dioničare: stiže dividenda od 3,12 eura po dionici
Pravo na isplatu dividende pripada svim dioničarima Društva koji su na dan 18. lipnja 2026. godine upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a bit će isplaćena 7. srpnja 2026. godine.
IstraIN
11 Lipanj 2026 I 20:32
Adris
Današnjom sjednicom Glavne skupštine Adris grupe završilo je održavanje glavnine godišnjih skupština društava u sastavu Grupe.
Tijekom dana održane su i skupštine Maistre, HUP-a Zagreb i Cromarisa, dok je Glavna skupština Croatia osiguranja održana 9. lipnja.
Obrazlažući poslovne rezultate, predsjednik Uprave Adris grupe, Marko Remenar, u uvodu je okupljene dioničare podsjetio na makroekonomsko okruženje, istaknuvši pritom dramatične promjene i nestabilnosti u svijetu.
„Geopolitičke napetosti, sve izraženije klimatske promjene i ubrzana primjena umjetne inteligencije zahtijevaju od nas“, drži Remenar, „iznimnu stratešku prilagodljivost“, to više što u nas djeluju i snažni inflacijski pritisci koji utječu na ulazne troškove hrvatskoga gospodarstva. I u takvim okolnostima, Adris grupa poslovala je uspješno.
Ostvaren je rast prihoda, operativne dobiti i neto dobiti. Investirano je više od 180 milijuna eura te nastavljen „ambiciozni trogodišnji investicijski ciklus“, vrijedan gotovo 500 milijuna eura.
Posebno je istaknuo činjenicu „da je Adris u razdoblju od 2021. do 2025. godine ukupno uložio 625 milijuna eura, isplatio dividendu u iznosu većem od 180 milijuna eura, a istodobno zadržao ukupnu zaduženost Grupe na istim, iznimno niskim razinama, sačuvavši potencijal daljnjeg dugoročnog razvoja“.
Foto: Adris
U razdoblju od 2021. do 2025., podsjetio je Remenar, prihod od roba i usluga rastao je 63 posto, operativna dobit 61, a neto dobit 97 posto, uz rast cijene dionica od 120 posto.
Kako je navedeno u izvješću, u 2025. godini Adris grupa ostvarila je ukupan konsolidirani prihod u iznosu od 1,2 milijarde eura, što je za 11 posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.
Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 1,1 milijardu eura i za 12 posto je veći od prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 218 milijuna eura i za 18 posto je veća od prošlogodišnje. Izvještajna neto dobit za 2025. godinu iznosi 105 milijuna eura, što je rast od 21 posto.
Konsolidirana neto dobit iz redovnog poslovanja iznosi 109 milijuna eura. Neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi pak 80 milijuna eura i, u usporedbi s prethodnom godinom, veća je za 20 posto. Konsolidirana zaduženost Grupe iznosi 0,9 puta EBITDA.
Rezultate ostvarene u osiguranju, turizmu i marikulturi dioničarima su potom predstavili predsjednici uprava Adrisovih tvrtki: Davor Tomašković (Croatia osiguranje), Tomislav Popović (Maistra) i Ante Šarić (Cromaris).
Dividenda u iznosu od 3,12 eura po dionici bit će isplaćena 7. srpnja 2026. godine
U skladu s objavljenim dnevnim redom, nakon što su Glavnoj skupštini predočena Godišnja financijska izvješća za 2025. godinu, donijeta je odluka o upotrebi dobiti.
Utvrđeno je da ukupna ostvarena dobit poslije oporezivanja za 2025. iznosi 28.507.821,88 eura, te da se u cijelosti raspoređuje u zadržanu dobit Društva.
Skupština je potom dala razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora.
Glavna skupština donijela je i odluku o isplati dividende u iznosu od 3,12 eura po dionici.
Iznos dividende od 3,12 eura po dionici isplatit će se iz zadržane dobiti ostvarene poslovanjem Društva nakon 2012. godine. Pravo na isplatu dividende pripada svim dioničarima Društva koji su na dan 18. lipnja 2026. godine upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a bit će isplaćena 7. srpnja 2026. godine.
Dioničari su potom donijeli odluke o odobrenju Izvješća o primitcima članova Uprave i članova Nadzornog odbora u poslovnoj 2025. godini.
Skupština je zaključena donošenjem odluke o imenovanju revizora Društva za 2027. godinu.
Pozivaju sve ljubitelje jazza, MIK-a i domaće glazbene baštine da im se pridruže na placi u Krnici i uživaju u jedinstvenom spoju jazz zvuka i istarske glazbene tradicije.
Pravo na isplatu dividende pripada svim dioničarima Društva koji su na dan 18. lipnja 2026. godine upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a bit će isplaćena 7. srpnja 2026. godine.
L’Ammiraglia tako i ove godine potvrđuje svoju ulogu međunarodnog projekta koji spaja sport, kulturu i zajedničku pomorsku baštinu te doprinosi jačanju suradnje između hrvatskih i talijanskih gradova na Jadranu.
Uz edukativnu vrijednost, izložba pruža i uvid u kreativnost, vizualnu pismenost i kritičko promišljanje učenika na završetku njihova srednjoškolskog obrazovanja.
Iz policije podsjećaju kako su sigurnosni pojas, pravilno korištenje mobitela i poštivanje prometnih propisa među ključnim čimbenicima za sigurnost svih sudionika u prometu.
Slovenska vlada ukinula je privremene kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom. Očekuje se veća protočnost prometa, a odluku su pozdravili i u IDS-u, ističući njezin značaj za Istru i pogranična područja.
U slobodnom govoru u Saboru, Dušica Radojčić je istaknula kako se sredstva europskih fondova često koriste za zahvate koji su, prema njezinim riječima, u suprotnosti s ciljevima zbog kojih su osigurana.
Tržište nekretnina previše je važno da bi se promatralo samo kroz odnos agencije i klijenta, ono utječe na cijenu stanovanja, razvoj gradova i općina, porezne prihode i povjerenje građana u institucije.
Predloženim zakonom mijenja se postupak njihova osnivanja pa će on ubuduće započinjati podnošenjem zahtjeva nadležnom ministarstvu, dok će konačnu odluku o davanju suglasnosti za osnivanje slobodne zone donositi Vlada Republike Hrvatske.
Premijer Andrej Plenković i istarski župan Boris Miletić u Poreču su razgovarali o ključnim razvojnim projektima Istre – od povezivanja Istarskog ipsilona sa Slovenijom do novih ulaganja u sigurnost, zdravstvo i infrastrukturu.
„Ako postupci budu trajali godinama prije nego što sud utvrdi da je riječ o zlouporabi prava, sama svrha zakona bit će dovedena u pitanje“, napomenuo je Paus i dodao da učinkovita zaštita mora biti i brza zaštita.
Rasprave o Kaštijunu ponovno su se intenzivirale nakon što su predstavnici Zelenog odreda zatražili reviziju dozvola i prekid rada Centra, uz tvrdnje o nizu nepravilnosti u sustavu gospodarenja otpadom.