Hrvatska ovisna o uvozu hrane: Ministarstvo najavilo nove mjere

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak gostovao je u emisiji Studio 4 HRT-a, gdje je govorio o stanju domaće proizvodnje, cijenama hrane i planiranim ulaganjima u sektor.

Unatoč najavama da bi se tržište moglo stabilizirati 2026. godine, cijene hrane u Hrvatskoj i dalje rastu brže nego u eurozoni, što, istaknuo je Majdak, zabrinjava i Ministarstvo.

"Na cijene hrane utječe niz faktora, od globalnih cijena sirovina do troškova proizvodnje. No činjenica je da i naša ovisnost o uvozu izravno utječe na rast cijena", kazao je Majdak.

Hrvatska izvozi sirovine, a uvozi gotove proizvode

Hrvatska, dodao je, nije samodostatna u većini prehrambenih proizvoda, što dugoročno predstavlja rizik za stabilnost tržišta.

"Cilj nam je povećati kapacitete u preradi jer velik dio sirovina, poput žitarica i uljarica, izvozimo bez dodane vrijednosti. Ulaganjima u klaoničke, mlinarske i druge preradbene pogone možemo povećati konkurentnost i smanjiti ovisnost o uvozu", rekao je državni tajnik.

Istaknuo je da Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi brašno i tjesteninu, što nije održiv model. Glavni uzrok visokih cijena hrane, dodao je, leži u globalnim troškovima sirovina, a ne u cijenama domaćih poljoprivrednika.

Afrička svinjska kuga dodatno pogodila proizvođače

Poseban izazov domaćem svinjogojstvu predstavlja afrička svinjska kuga, koja je u Hrvatskoj zabilježena 2023. godine, a ove se godine ponovno aktivirala s teškim posljedicama po gospodarstva.

"Učestalija pojava bolesti kod divljih svinja, ali i nepridržavanje biosigurnosnih mjera, pridonijeli su širenju bolesti", rekao je Majdak.

Ministarstvo provodi mjere repopulacije i financijske potpore kako bi pomoglo proizvođačima, a dio gospodarstava već je udvostručio proizvodnju. "I novopogođena gospodarstva dobit će podršku za brzi oporavak i rast", poručio je Majdak.

Svinjogojstvo kao prioritet

Hrvatska je, prema njegovim riječima, samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa tek 55 posto, dok je europski prosjek 125 posto.

"U 2022. godini uvezli smo više od 650 tisuća svinja, odnosno 95 tisuća tona mesa. To ugrožava domaću proizvodnju i utječe na cijene hrane", istaknuo je Majdak.

Ministarstvo planira značajna ulaganja u klaonice, mlinove i preradbene kapacitete u sektoru žitarica i uljarica, kako bi se povećala dodana vrijednost proizvoda i smanjio uvoz.

"Naš je cilj da ratarski suficit pretvorimo u finalni proizvod, a ne da izvozimo sirovine", zaključio je Majdak.