Europski stručnjaci u Puli istaknuli značaj očuvanja genetske baštine i autohtonih pasmina

U organizaciji Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI), 21. listopada u Grand Hotelu Brioni u Puli održana je konferencija „Europska genetska baština: očuvanje i valorizacija autohtonih pasmina“, koja je okupila znanstvenike, uzgajivače i donositelje politika iz cijele Europe. Sudionici iz Hrvatske, Italije, Norveške, Slovenije, Grčke, Farskih otoka i drugih zemalja razmijenili su iskustva o očuvanju i održivom korištenju autohtonih pasmina domaćih životinja.

Autohtone pasmine predstavljaju važan dio europske prirodne i kulturne baštine te temelj bioraznolikosti i ruralnog identiteta. AZRRI već gotovo dva desetljeća razvija model koji povezuje znanost, praksu i tržište – kroz uzgojne programe, Istarsku banku animalnih gena te gastronomske i edukativne projekte koji lokalne proizvode pretvaraju u tržišne brendove.

„Očuvanje izvornih pasmina nezamislivo je bez njihove afirmacije u prostoru i na tržištu“, istaknuo je prof. dr. sc. Ante Ivanković, nacionalni koordinator za očuvanje genetskih resursa RH. Voditelj centra AZRRI-ja Edmondo Šuran naglasio je da očuvanje genetskih resursa nije samo biološko, već i ekonomsko i kulturno pitanje.

Program konferencije uključio je dva panela: „Genetika i ekonomska održivost“ te „Genetika, uzgojni programi i bioraznolikost“, uz raspravu o povezanosti znanosti i prakse te važnosti lokalnih zajednica. Jasenka Kapuralin iz AZRRI-ja istaknula je da je projekt financiran putem intervencije 70.05 – Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi, čime je omogućena suradnja s brojnim europskim institucijama.

IstraIN

Direktor AZRRI-ja Igor Merlić tijekom konferencije je zaključio je da očuvanje bioraznolikosti zahtijeva zajedničko djelovanje znanosti, poljoprivrede, gospodarstva i institucija. Zaključci konferencije su da je potrebna je kontinuirana institucionalna i politička podrška očuvanju izvornih pasmina.

Potom da su uutohtone pasmine su strateški resurs za otpornost zajednica i ekosustava, te da je nužna integracija novih tehnologija (npr. genotipizacije) u uzgojne programe. Osim navedenog zaključeno je da je održivo očuvanje moguće samo kroz multidisciplinarnu suradnju dionika.

Na koncu predloženo je da se uspostava „škole pastoralizma“ radi prijenosa znanja i promocije tradicionalnih stočarskih sustava, te vrednovanje proizvodnje kroz analizu ugljičnog otiska i LCA metode. Konferencija je potvrdila ulogu AZRRI-ja kao europskog primjera dobre prakse u očuvanju genetske i kulturne baštine.