Istarski ovčji sir službeno je postao 52. hrvatski proizvod s zaštićenim nazivom u Europskoj uniji, čime se otvara put za njegovu veću prepoznatljivost i zaštitu kvalitete.
Vedran Macan, predsjednik udruge Istrijanka 2013. iz Svetvinčenta, ističe da ova zaštita donosi brojne koristi i proizvođačima i potrošačima.
„Najviše koristi imat će potrošači. Proizvodi će prolaziti strogu certifikaciju, a nadležna tijela će kontrolirati ispravnost i provođenje zaštite. Zaština naziva garantira da proizvodi dolaze s područja Istarske županije, uključujući i dio Slovenske Istre, jer je riječ o zajedničkoj zaštiti Slovenije i Hrvatske“, rekao je Macan.
Napominje da su u zaštiti jasno definirani naziv proizvoda, opis, zemljopisno podrijetlo, dokaz o podrijetlu, postupak proizvodnje te način kontrole i pravilnog označavanja.
„Nadam se da će proizvođačima to značiti u cijeni otkupa mlijeka i same sirovine, te da će time biti nagrađeni uzgajivači Istarske ovce“, dodaje.
Trenutno u Istri imamo oko osam uzgajivača i 900 grla
Prema njegovim riječima, proizvodnja se sada nalazi korak pred izumiranjem vrste Istarske ovce. „Trenutno u Istri imamo oko osam uzgajivača i 900 grla, što je vrlo nizak broj.
Jedino još mi u našem OPG-u Macan na vlastitom gospodarstvu prerađujemo mlijeko, dok su drugi uglavnom odustali od proizvodnje sira i prodaju mlijeko. Zaštita naziva Istarski ovčji sir pomoći će, nadam se, da se vrati interes za proizvodnju“, pojašnjava.
Macan ističe da će cijena sira rasti zbog smanjene ponude i velike potražnje.
„Sve je manje ovaca, mlijeka i sira, a potražnja je stalno velika. Istarski sir se prodaje bez potrebe za reklamom, a fešte u Istri gotovo uvijek počinju s pršutom i ovčjim sirom jer to potiče zadovoljstvo i druženje“, rekao je.
Županija pruža potpore male vrijednosti za životinje, uključujući podmladak, ali sustav ima ograničenja. „Za podmladak dobijemo naknadu svake godine, ali imamo ograničen broj janjica – 27 ili 28. Nije mi logično zašto je to ograničeno, osim financijski, ali sumnjam da je u pitanju novac. Ako je nešto jako ugroženo, zašto bi se ograničilo?“, rekao je Macan.
Poticaji su mizerni, a puno ljudi je odustalo jer postoje velike kontrole
Predsjednik udruge također upozorava da je trenutni sustav nepravedan prema manjim proizvođačima. „Samo ekstremno veliki proizvođači koji proizvode velike količine mlijeka mogu dobiti puni iznos. Imam 150 ovaca i nemam šanse da sav iznos uhvatim jer nije omogućeno.“
Što se tiče ministarstva i agencije za plaćanje, Macan naglašava. „Poticaji su mizerni, a puno ljudi je odustalo jer postoje velike kontrole. Kontrole se provode vrlo strogo i represivno – snimaju nas dronovima, satelitima, provjeravaju čipove i markice na ušima, a svaki nepredan formular na vrijeme znači gubitak poticaja."
Ljudi su, ističe Macan, razočarani i ne žele živjeti pod tim pritiskom. "Oko 20% proizvođača izašlo iz sustava jer ne žele biti robovi administracije. Nažalost, gubimo jer potomstvo njihovih ovaca više nije registrirano i ne može se koristiti za zaštitu ili proizvodnju.“
Trenutno u Istri postoji oko 900 grla Istarske ovce, a to je značajan pad u odnosu na ranije brojke.
„Nadamo se da će inicijativa o zaštiti Istarskog ovčjeg sira pomoći da se brojke polako vrate i da naš sir postane prepoznat u svijetu kao pecorino romano ili pecorino sardo. Možda količine nećemo brzo povećati, ali cilj je ići u tom smjeru“, zaključuje Macan.