Visoke cijene hlade tržište: Prodaja nekretnina pala, kupci oprezniji nego ikad

Dok cijene nekretnina, osobito novogradnje, i dalje rastu, domaće tržište bilježi osjetan pad prometa.

U prvih šest mjeseci ove godine prodaja stanova smanjena je za gotovo 15 posto na razini Hrvatske, a najizraženiji pad – čak 30 posto – zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Postavlja se pitanje jesu li visoke cijene dosegnule granicu izdržljivosti te mijenjaju li se kupovne navike građana.

Dvadesetsedmogodišnji Ivan, koji živi u unajmljenom stanu u središtu Zagreba, zasad ne razmišlja o kupnji vlastite nekretnine.

''Trenutno više cijenim fleksibilnost koju imam time da rentam nego da imam kredit nad glavom i svoj stan'', kaže Ivan, čije razmišljanje dijeli sve veći broj mladih.

Ipak, unatoč visokim cijenama i slaboj ponudi, interes za kupnju prve nekretnine ne jenjava u potpunosti. U Hrvatskoj se godišnje proda oko 27 tisuća stanova, ponajviše u Zagrebu i na obali, gdje su cijene kvadrata ujedno i najviše.

Upravo su, tvrde stručnjaci, nerealno visoke cijene jedan od ključnih razloga pada prodaje. Na razini Hrvatske promet je manji za 15 posto, u Zagrebu i Istri za oko 20 posto, dok je u Dalmaciji svaka treća nekretnina trenutačno bez kupca.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore, uzroke vidi u širem gospodarskom kontekstu.

''Uz recesiju i globalnu neizvjesnost, iz agencija sve češće dobivamo odgovor da su cijene jednostavno otišle previsoko'', ističe Ranilović.

U čemu je zapravo problem?

S druge strane, iskusna agentica za nekretnine Anita Lozo ne smatra da je riječ o klasičnoj krizi. Po njezinu mišljenju, tržište prolazi kroz svojevrsnu psihološku fazu prilagodbe.

''Tržištu treba vremena da prihvati novu realnost, odnosno činjenicu da kupci više ne žele plaćati isto za starogradnju i novogradnju. Najveći je problem to što smo cijene starogradnje gotovo izjednačili s cijenama novogradnje, što dugoročno nije održivo'', objašnjava Lozo.

Slična je situacija i u Istri, gdje se također očekuje korekcija cijena. Slabija prodaja ondje se dijelom pripisuje manjem interesu stranih kupaca, koji su godinama bili važan oslonac tržišta.

''Cijene su dosegnule određeni vrhunac. Udio stranaca u kupnji u Istri je velik, a najveći broj njih dolazi iz Njemačke i Austrije, zemalja koje su trenutačno pogođene ekonomskom krizom. Ta se neizvjesnost jasno odrazila na tržište'', kaže Tina Mihovilović, agentica za nekretnine iz Pule.

Vlasnicima nekretnina često je teško prihvatiti da njihova imovina ne vrijedi onoliko koliko su zamislili, pa se agenti sve češće susreću s nerealnim očekivanjima prodavatelja.

Stručnjaci ističu kako bi se situacija znatno popravila kada bi se barem dio od gotovo 600 tisuća praznih privatnih stanova vratio na tržište. Veća ponuda mogla bi ublažiti pritisak na cijene i postupno vratiti povjerenje kupaca, koji zasad – čini se – biraju čekanje umjesto kupnje.