Nimčević: 'Želimo Rovinj koji se doživljava cijele godine, a ne samo ljeti'
''Kroz različite programe i aktivnosti nastojimo privući goste koji žele doživjeti Rovinj i Istru na drugačiji način – ne samo kroz more i plaže, već kroz autentične vrijednosti koje nudimo“, poručio je Nimčević.
Turistička sezona je sve bliže. Iako se u javnosti često stječe dojam da pripreme započinju tek u proljeće, u uspješnim destinacijama one traju tijekom cijele godine.
Cilj je uvijek isti – uspješna sezona i zadovoljni gosti. Upravo takav sustavan i dugoročan pristup doveo je do toga da je Rovinj u 2025. godini proglašen šampionom hrvatskog turizma u sklopu Godišnjih hrvatskih turističkih nagrada.
Rovinj ove sezone uvodi stroži komunalni red u starogradskoj jezgri, s jasnije definiranim pravilima za terase, reklamne elemente i korištenje javnih površina. Cilj je očuvati izgled grada i zaštititi kvalitetu života građana unatoč sve većem turističkom pritisku.
Carera, žila kucavica Rovinja tijekom turističke sezone, sve češće gubi svoj prepoznatljiv izgled zbog niza sličnih trgovina, a SDP-ova vijećnica Eda Kaličić je na sjednici Gradskog vijeća zatražila hitnu regulaciju sadržaja.
06:15Prije 192 d02.02.2026
Prestižno priznanje dodjeljuju Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, a ono potvrđuje dugogodišnji strateški rad grada, snažan fokus na održivi razvoj te kontinuirana ulaganja u kvalitetu turističke ponude.
Tim povodom razgovarali smo s gradonačelnikom Emil Nimčević, koji ističe kako se uspjeh Rovinja temelji na jasnoj viziji i planskom razvoju turizma.
„Donijeli smo Strategiju razvoja turizma Rovinja do 2028. godine. Cilj nam je smanjiti sezonalnost i dio turističkog prometa preusmjeriti u proljetne i jesenske mjesece, kada su naši kapaciteti slabije popunjeni.
Upravo kroz različite programe i aktivnosti nastojimo privući goste koji žele doživjeti Rovinj i Istru na drugačiji način – ne samo kroz more i plaže, već kroz autentične vrijednosti koje nudimo“, poručio je Nimčević.
Foto: IstraIN
Gradonačelnik je naglasio kako se takav pristup ne odnosi isključivo na Rovinj, već na cijelu Istru. Poseban naglasak stavlja se na gastronomiju, cikloturizam, rekreaciju i društvena događanja povezana s lokalnom hranom i načinom života.
„Imamo iznimno lijepo područje koje omogućuje razne oblike rekreacije i želimo upravo u proljeće, jesen i zimu produljiti turističku sezonu. Time bismo smanjili pritisak u mjesecima kada je broj gostiju najveći, a to su srpanj i kolovoz.
Svjesni ste da smo u ljetnim mjesecima smanjili broj velikih manifestacija – srpanj i kolovoz danas su uglavnom rezervirani za mirnije, kulturne sadržaje, dok smo veće događaje prebacili u razdoblja kada je grad mirniji“, zaključio je Nimčević.
Proizvođačke cijene u hrvatskoj industriji u srpnju su blago pale u odnosu na lipanj, no i dalje su 4,9 posto više nego lani. Najveći pritisak dolazi iz energije, gdje cijene bilježe godišnji rast od čak 14,7 posto.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, zapadna obala Istre jedna je od devet lokacija na Sredozemlju na kojima znanstvenici istražuju utjecaj mikroplastike, buke, turizma i klimatskih promjena na morski ekosustav.
Prijedlozi, komentari i primjedbe moraju sadržavati adresu podnositelja te biti čitko napisani, uz jasno navođenje dijela Nacrta prijedloga Procjene rizika na koji se odnose. Rok za njihovu dostavu je zaključno 11. rujna.
Požar je danas poslijepodne izbio u stanu na području Svetog Križa u rovinjskoj starogradskoj jezgri. Vatrogasci su ga brzo ugasili, a u stanu je zatečena jedna osoba kojoj je pružena medicinska pomoć.
Umaška policija sumnjiči 28-godišnjeg slovenskog državljanina da je u autokampu na području Umaga ukrao ključeve automobila, a potom se tim vozilom odvezao sve do graničnog prijelaza na području Vukovarsko-srijemske županije, gdje je uhićen.
Najnoviji podaci DZS-a donose različite trendove u istarskim lukama. Dok Pula, Poreč i Rabac bilježe pad broja putnika, Rovinj snažno raste – ukupni promet veći je 19,1 posto, a međunarodni čak 39,4 posto.
Sve je manje blokiranih građana u Hrvatskoj, no njihov dug raste. Krajem srpnja u blokadi je bilo 193.396 potrošača, koji zajedno duguju čak tri milijarde eura.