'Previše istih trgovina, a premalo kvalitete'! Pretvara li se rovinjska Carera u ulicu bez identiteta?

Carera, jedna od najprometnijih ulica i svojevrsna trgovačka žila kucavica Rovinja, osobito tijekom turističke sezone, posljednjih godina bilježi sve veći broj različitih poslovnih sadržaja – od frizerskih salona i restorana do trgovina suvenirima i drugih usluga namijenjenih posjetiteljima.

Upravo pitanje raznolikosti i brojnosti takvih djelatnosti otvoreno je na sjednici Gradskog vijeća Grada Rovinja, kada je SDP-ova vijećnica Eda Kalčić zatražila da se u toj ulici jasnije regulira broj i struktura sadržaja.

''Već dugi niz godina svjedoci smo narušavanja njezina estetskog profila, s nicanjem svakojakih trgovina koje ondje ne pripadaju ni po svojoj kvaliteti, ni po asortimanu, a ni po načinu na koji nude svoje proizvode.

Time se ruši ugled Rovinja kao turističke destinacije, kao i trud onih koji mnogo ulažu kako bi bili na razini kvalitete kojoj težimo i kojom se promoviramo. To primjećuju svi naši građani, ali i dugogodišnji gosti.

Stoga postavljam pitanje: misli li Grad po tom pitanju konačno nešto poduzeti, upotrijebiti mehanizme kojima raspolaže te toj ulici – ali, naravno, i drugim ulicama u starome gradu – vratiti dostojanstvo i ljepotu koja im pripada?

Naravno, čast iznimkama, pojedincima koji predstavljaju svjetlo u tom trgovačkom mraku.'', poručila je Kalčić.

Foto: IstraIN

Rovinjski gradonačelnik Emil Nimčević istaknuo je kako Grad može djelovati uglavnom kroz infrastrukturna ulaganja i mjere usmjeravanja razvoja, ali ne može izravno određivati sadržaj privatnih prostora.

''Grad Rovinj je tijekom posljednjih dvadesetak godina uredio određeni dio Carere, u infrastrukturnom smislu – ono što smo mogli. Međutim, sadržaj i izgled poslovnih prostora, odnosno trgovina koje se u toj ulici nalaze, teško je izravno regulirati takvom odlukom, jer je riječ o privatnim prostorima.

Grad, naravno, ne može određivati što će se u njima prodavati, ali može kroz određene mjere i odluke nastojati usmjeriti razvoj tog dijela grada.

Nadam se da ćemo u budućnosti pronaći način da se Carera dodatno uljepša i da se pristup toj ulici, kao i ponuda u njezinim poslovnim prostorima, podigne na višu razinu.

U prošlosti se razmatralo i uređenje pročelja zgrada u ulici Carera, a i to ćemo svakako ponovno razmotriti'', rekao je rovinjski gradonačelnik.

Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Kalčić je na odgovor gradonačelnika uzvratila podsjetivši kako su se u prošlosti slične situacije rješavale jasnim odlukama koje su ograničavale broj pojedinih djelatnosti u starogradskoj jezgri.

''Željela bih samo podsjetiti da je još u vrijeme Jugoslavije postojala odluka – ne znam je li ona danas još važeća, pretpostavljam da nije – kojom se vrlo precizno reguliralo pitanje pretjerivanja u određenim sadržajima.

Kako ne bismo došli u situaciju da imamo stotinu istih djelatnosti, tada je donesena odluka kojom se točno određivalo koliko čega može biti u starogradskoj jezgri.

Ne možete imati stotinu slastičarnica, niti nekoliko stotina istih trgovina ili ugostiteljskih objekata. Dakle, tom je odlukom bilo jasno definirano koliko pojedinih sadržaja smije biti. Mislim da je to dobar smjer i danas – a ako takva odluka više ne postoji, onda bismo je trebali donijeti, i to po hitnom postupku'', zaključila je vijećnica Kalčić.

Raspravi se potom pridružila i Maria Črnac Rocco, pročelnica Ureda Gradskog vijeća i gradonačelnika, naglasivši kako gradovi u Hrvatskoj, zbog ustavnog načela slobode tržišta, nemaju ovlasti izravno ograničavati broj i vrstu djelatnosti u privatnim prostorima, već mogu djelovati tek kroz mjere vezane uz gradske nekretnine i natječaje.

''Sukladno uređenju Republike Hrvatske, takve ovlasti nisu dane gradovima. Ustavom smo se opredijelili za slobodu tržišta i, nažalost, gradovi nemaju mogućnost određivati strukturu djelatnosti na način kako to mogu gradovi u Italiji ili Njemačkoj, odnosno u decentraliziranim državama.

Tamo je moguće odrediti, primjerice, da će biti pet frizerskih salona ili tri trgovine namještaja te da je za otvaranje potrebno ishoditi licencu grada, kao što je praksa u Švicarskoj, Italiji, Njemačkoj i drugim državama.

Kod nas, nažalost, takva mogućnost ne postoji. Možemo utjecati jedino na sadržaje u prostorima koji su u gradskom vlasništvu.  Grad ima odluke prema kojima, kada raspisujemo natječaje, možemo davati određene bodovne prednosti za pojedine djelatnosti, primjerice za one koje imaju prepoznatljiv brend ili nude hrvatske proizvode.

Međutim, u konačnici, zbog načina na koji je sustav postavljen, najčešće odlučuje najviša ponuđena cijena. Ako želimo promjenu, potrebno je mijenjati zakone na razini Sabora, to je moj prijedlog'', zaključila je Črnac Rocco.