SJAJNA VIJEST! Kritična prometna točka prema Istri napokon se rješava: Najavljena brza cesta Kopar – Dragonja
Kritična prometna dionica iz Kopra prema granici s Hrvatskom, koja tijekom ljetnih mjeseci stvara velike gužve, napokon bi mogla doživjeti pomak s mrtve točke, nakon što je slovenska strana najavila konkretne korake prema izgradnji brze ceste Kopar – Dragonja.
O izgradnji autoceste sve do granice s Hrvatskom govori se već godinama. Brojni hrvatski lokalni i nacionalni političari, kao i građanske inicijative, godinama su tražili da se što prije počne s realizacijom ovog strateški važnog projekta, no konkretan odgovor do sada nije stigao.
Prema najavama slovenskih vlasti, planirana brza cesta Kopar – Dragonja, koja bi spojila slovenski prometni sustav s Hrvatskom i time rasteretila postojeće lokalne prometnice te smanjila gužve, trebala bi se početi realizirati u narednim godinama.
Kako je potvrdila Alenka Bratušek, slovenska političarka i ministrica nadležna za infrastrukturu, Vlada je pokrenula niz koraka koji bi trebali omogućiti pomak s mrtve točke u realizaciji ovog projekta.
„Općini Kopar naloženo je zatvaranje Srminske obilaznice te se započinje izgradnja Brtoške obilaznice. Obje su prometnice povezane s Lukom Kopar i imaju cilj smanjiti prometno opterećenje na ostalim cestama.
Također, od 1. siječnja ukinute su vinjete jer su ceste od Škopi do Kopra te od Kopra do Izole prekategorizirane u državne ceste, zbog čega vinjete na tim dionicama više nisu potrebne. Zbog ranijih sporazuma takva odluka ranije nije imala odgovarajuću pravnu osnovu, iako se na tome inzistiralo više od deset godina.
Bilo je potrebno pronaći drugo rješenje, koje u tom trenutku nije pronađeno, pa će ovakvo privremeno uređenje vrijediti do izgradnje brze ceste Kopar – Dragonja.
Tijekom procesa pojavilo se nekoliko izazova koje smo u suradnji sa županijom i općinom uspjeli riješiti. Naš cilj, a ne samo želja, jest da državni prostorni plan za brzu cestu Kopar – Dragonja bude usvojen u ljeto 2027. godine.
Ne govorimo o razdoblju od deset godina, već o još nekoliko preostalih koraka. Smatram da je taj cilj ostvariv jer smo u suradnji s ministrom Novakom državni prostorni plan pomaknuli s mrtve točke i znatno skratili postupke njegova donošenja,” kazala je Bratušek.
Foto: Google maps
Bratušek je pritom istaknula da je ukidanje vinjeta na ključnoj dionici između Škopija i Kopra privremena mjera koja vrijedi do izgradnje nove brze ceste, ali da već sada olakšava svakodnevno kretanje stanovnicima pograničnih područja i smanjuje troškove vožnje prema Italiji i Hrvatskoj.
Ukidanje vinjeta i prekategorizacija cesta smatra se važnim korakom u pripremi terena za širu prometnu integraciju regije, osobito zbog očekivanog povećanja prometa tijekom turističke sezone te strateške pozicije prometnog pravca E751 koji povezuje Istru s Lukom Koper i europskom mrežom autocesta.
Prvomajski vikend u Vrsaru donosi spoj mora, prirode i gastronomije, uz poziv posjetiteljima da ostanu i dulje te istraže šetnice, vidikovce i proljetnu atmosferu ovog istarskog mjesta.
Radovi obuhvaćaju sveobuhvatnu sanaciju i obnovu kamenih elemenata. Predviđena je zamjena ispucanih kamenih dijelova, dok će se manja oštećenja sanirati posebnom masom umjetnog kamena.
Svečanom sjednicom i bogatim programom Kaštelir-Labinci obilježio je Dan općine i 81 godinu od oslobođenja, uz poruke o razvoju, zajedništvu i kvaliteti života koje potvrđuju i međunarodna priznanja.
Dvosatni obilazak uključuje šetnju starogradskom jezgrom uz zaustavljanja na najzanimljivijim lokacijama poput Garibaldijeve i Bregovite ulice, vidikovca, Crkve svete Eufemije, ulice Grisia, gradske luke, Trga maršala Tita i Ekomuzeja batana.
Nadzorni odbor Adrisa u Rovinju potvrdio je financijska izvješća za 2025. godinu i predložio isplatu dividende, uz nastavak velikog investicijskog ciklusa vrijednog više od 500 milijuna eura.
Nakon iznenadne smrti dosadašnjeg predsjednika Uprave Ivana Leke, Cromaris je za novog predsjednika Uprave imenovao Antu Šarića, dugogodišnjeg člana tvrtke i dosadašnjeg direktora financija.
Sukob na Bliskom istoku Hrvatskoj može kratkoročno ići u prilog jer je udaljenija od kriznih žarišta u odnosu na dio konkurencije, no dugoročno donosi ekonomske posljedice, prije svega kroz rast cijena energenata i opću nestabilnost tržišta.