U Hrvatskoj u godinu dana otvoreno 10.578 novih obrta: Raste broj zaposlenih i žena obrtnica

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u prosincu 2025. godine u Hrvatskoj je registrirano 133.640 obrta, što u odnosu na prosinac 2024. predstavlja porast od 10.578 obrta ili 8,6%, dok je u odnosu na prosinac 2020. godina rast od 42.672 obrta ili 46,9%.

Najviše obrtnika djeluje u Ceh uslužnog zanatstva (57,9%), slijede Ceh ugostiteljstva i turizma (8,8%), Ceh prijevoza osoba i stvari (8,5%), Ceh frizera, kozmetičara i fitnessa (8%), Ceh proizvodnog zanatstva (7,3%), Ceh trgovine (6,6%) te Ceh ribarstva, marikulture i poljodjelstva (2,9%).

Rast broja obrta zabilježen je u svim županijama, a najveći broj obrta i dalje bilježe Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Istarska županija.

U obrtima je u prosincu 2025. godine bilo zaposleno 236.280 osoba, od čega 135.843 obrtnika i 100.437 radnika. Broj zaposlenih raste kontinuirano: u odnosu na prosinac 2024. godine povećan je za 9.797 osoba (4,3%), a u odnosu na prosinac 2020. godine za 50.280 osoba (27%).

Posebno se ističe rast broja žena obrtnica, kojih je trenutno 50.454, što u godinu dana predstavlja povećanje od 9,3%, a u pet godina čak 57,8%. Udio žena u ukupnom broju obrtnika kontinuirano raste: u prosincu 2020. iznosio je 34,4%, u prosincu 2024. – 36,9%, a u prosincu 2025. – 37,1%.

U obrazovanju za obrtništvo također se bilježi rast – u 2025. godini upisano je 8.394 učenika i učenica u obrtničke programe, što je povećanje od 6% u odnosu na prethodnu školsku godinu. Položeno je 859 majstorskih ispita i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti.

Pozitivni trendovi ne znače da je poslovanje lako

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dalibor Kratohvil, istaknuo je kako pozitivni trendovi ne znače da je poslovanje lako: “Problem radne snage, obrazovni sustav koji ne odgovara tržištu rada, porezno opterećenje, nelojalna konkurencija i rast cijene ulaznih troškova stalni su izazovi.

Obrtnici odgovaraju svojom imovinom, a bolovanje nije moguće. Naša uloga je biti partner zakonodavcu i pomoći u stvaranju boljeg poslovnog okruženja.”

Kratohvil je naglasio aktivnu ulogu HOK-a u zakonodavnim procesima: davali su mišljenja na više od 44 prijedloga propisa, sudjelovali u 19 radnih skupina te pružali stalnu podršku obrtnicima i računovođama u provedbi Fiskalizacije 2.0, čije provođenje je, zahvaljujući inicijativi HOK-a, odgođeno i prilagođeno realnim potrebama obrtnika.

Ovi podaci potvrđuju kontinuirani rast hrvatskog obrtništva, ali i potrebu za daljnjom podrškom u obrazovanju, zakonodavstvu i poslovnom okruženju.