Forum u Rovinju otvorio ključno pitanje: Kamo ide Istra?
Istra mora prijeći s turizma koji se temelji na količini na turizam koji stvara veću vrijednost, poručeno je s Foruma u Rovinju, uz upozorenje da je sada ključni trenutak za održivi zaokret.
“Kamo ide Istra kao turistička destinacija?” – ključno je pitanje koje se postavilo i na koje su se pokušali pronaći odgovori na Forumu o urbanom planiranju i održivom razvoju turizma Istre, održanom u ponedjeljak, 2. veljače, u rovinjskom hotelu Lone, u organizaciji Turistička zajednica Istarske županije.
Na Forumu su se okupili brojni (grado)načelnici, turistički dužnosnici i stručnjaci, a zajednički im je stav da je Istri potrebna prekretnica u pristupu razvoju turizma.
Istra i Seoul jačaju turističke veze, a novo partnerstvo trebalo bi otvoriti prostor za snažniju promociju poluotoka na južnokorejskom tržištu, posebno izvan glavne ljetne sezone.
Komentirajući prijedlog rovinjskog Plana upravljanja destinacijom koji predviđa ograničenja za nove apartmane u starogradskoj jezgri, istarski župan Boris Miletić poručio je kako Istra mora pronaći ravnotežu između razvoja turizma, zaštite prostora i kvalitete života lokalnog stanovništva.
06:20Prije 149 d07.06.2026
Zaključak se može sažeti u poruku: Istri ne treba manje turizma, nego bolji turizam – manje turista, a više prosperiteta. Sudionici su naglasili da to nije kontradikcija, već koncept inteligentnog i održivog turizma.
Istarski župan Boris Miletić ocijenio je da je turizam u Istri uspješan i da mnogi od njega zasluženo dobro žive, no istaknuo je da je došlo vrijeme da se mnoge stvari preispitaju i da se, u skladu s trenutkom i globalnim trendovima, odaberu novi razvojni koncepti.
Foto: PRESS
Tijekom rasprava naglašeni su i dosadašnji pozitivni učinci turizma: produljenje sezone, smanjenje razlika između špice te pred i posezone, kao i restrukturiranje smještajne ponude prema kvalitetnijim oblicima.
Posebno je istaknuto rasterećenje obale razvojem unutrašnjosti Istre, gdje se danas ostvaruje oko 10 posto ukupnih noćenja.
Na obilježavanju Dana Obrtničke komore Istarske županije u Hotelu Lone istaknuto je kako Istra danas ima 11.700 aktivnih obrta, a obrtnici su označeni jednim od ključnih pokretača regionalnog gospodarstva.
Župan Istarske županije Boris Miletić upriličio je prijem za laureate s nedavno održanih Dana hrvatskog turizma u Dubrovniku.
13:39Prije 308 d30.12.2025
Istra je, prema ocjeni sudionika, izgradila reputaciju jedne od najboljih turističkih regija u Europi i na Mediteranu, ponajprije zahvaljujući diverzificiranom turističkom proizvodu i snažnom fokusu na doživljaje i iskustva.
No istodobno je upozoreno da su ispod radara ostajali procesi poput omasovljenja problematičnog privatnog smještaja, što predstavlja rastući izazov.
“Budućnost Istre odlučuje se danas. Imamo priliku transformirati naš turistički model s onog vođenog obujmom na onaj vođen vrijednošću – ali taj prozor neće ostati otvoren zauvijek”, jedna je od ključnih poruka Foruma.
Foto: PRESS
Direktor Turistička zajednica Istarske županije Denis Ivošević istaknuo je da u Istri, osobito među arhitektima, planerima, ekonomistima i turističkim stručnjacima, postoji snažna kritična masa koja traži zaokret u razvoju turizma.
“Svjesni situacije od koje nema smisla bježati, a i nije odgovorno ni mudro okretati glavu, organizirali smo Forum kao radionicu, ali i prekretnicu koja najavljuje novo razdoblje za turizam Istre”, rekao je Ivošević.
Dodao je kako su u tijeku izrade ključnih dokumenata: planovi upravljanja destinacijom i opterećenja kapaciteta, nova Vizija turizma Istre s Master planom, te strateški i operativni marketinški plan.
Foto: PRESS
Forum je bio snažno usmjeren na pitanja upravljanja prostorom, očuvanja kvalitete života i dugoročnog prosperiteta lokalne zajednice.
Nakon godina intenzivnog rasta, Istra se, kako je istaknuto, suočava s izazovima prekomjerne izgradnje i pritiska na prostor.
“Kada rast sam po sebi više nije dovoljan, onda treba okrenuti kurs”, poručio je Eulogio Bordas, predsjednik Bordas Associatesa.
Istaknuo je da je zadovoljstvo domicilnog stanovništva preduvjet kvalitetnog turizma te naveo prioritete poput zaštite obiteljskog nasljeđa, prelaska s kvantitete na vrijednost, potrebe za hitnim djelovanjem lokalnih vlasti i obnove dugoročne otpornosti zajednice.
Foto: PRESS
Slična upozorenja iznio je i Carlos Vogeler, bivši izvršni direktor Svjetske turističke organizacije UN-a i profesor na Sveučilištu Carlos III, naglasivši rizike prekomjerne izgradnje i prekomjernog turizma.
“Jedinicama lokalne samouprave treba omogućiti te im ukazati na nužnost pravodobnog djelovanja i sprječavanja ubrzanog gubitka konkurentnosti”, poručio je Vogeler.
O upravljanju prostorom govorio je i Salvador Anton, profesor Sveučilišta Rovira i Virgili i voditelj Odjela za inovacije u turizmu Eurecata, istaknuvši da konkurentnost, očuvanje lokalne vrijednosti i dugoročna dobrobit ovise o aktivnom upravljanju teritorijem, a ne samo o tržišnoj potražnji.
Istru “između nasljeđa i spekulacija” opisao je Siniša Topalović iz Horwath HTL Hrvatska, upozorivši da tradicionalne obiteljske apartmane sve češće zamjenjuje spekulativna preizgradnja potaknuta vanjskim kapitalom, što može imati dugoročno negativne posljedice za destinaciju i lokalnu zajednicu.
Foto: PRESS
Izvršni direktor THR Strategyja Chris de Buyn naglasio je da je jednako važno znati reći “ne” lošim projektima kao i privući dobre investicije, koje donose dugoročna radna mjesta, stabilne prihode i poštovanje prema prirodnom i kulturnom nasljeđu.
Na Forumu su sudjelovali i međunarodni turistički master planeri i arhitekti Alejandro Bárcena i Igor Miletich, koji su istaknuli da vodeće svjetske destinacije koriste strateške master planove kako bi kontrolirale razvoj bez ugrožavanja ekonomije i budućnosti prostora.
“Ne radi se o zaustavljanju rasta, već o njegovom inteligentnom usmjeravanju”, poručio je Miletich.
Prema procjenama iznesenima na Forumu, provedba ovakve transformacije mogla bi povećati bogatstvo povezano s turizmom u Istri za oko milijardu eura godišnje, čime bi regija dugoročno ojačala svoju konkurentnost, otpornost i kvalitetu života.
S dolaskom hladnijih dana na ulice istarskih gradova vratio se prepoznatljiv miris pečenih kestena. Prodavači su ponovno zauzeli svoja mjesta, no ova omiljena jesenska poslastica više nije tako jeftin užitak. U Rovinju velika porcija stoji čak 10 eura!
Rovinjski nogometaš Gabriel Debeljuh nastavlja nizati velike uspjehe u svojoj karijeri. S Kauno Žalgirisom osvojio je naslov prvaka Litve, a upravo je on bio jedan od ključnih igrača u odlučujućoj utakmici, postigavši dva pogotka u pobjedi 4:1 protiv Hegelmanna.
Nakon što je s 1,26 promila alkohola u krvi skrivio prometnu nesreću u Poreču, 21-godišnjak je izgubio živce i počeo divljati na benzinskoj postaji. Glasno je psovao, skakao po vlastitom automobilu i nogom oštetio nekoliko stupića, a sada mu prijete visoke kazne.
Grad Pula nastavlja s ozelenjivanjem autobusnih stajališta, a tijekom listopada zelenilom su obogaćene još tri postojeće nadstrešnice. Cilj projekta je ublažavanje posljedica klimatskih promjena, smanjenje zagrijavanja urbanih površina i stvaranje ugodnijih uvjeta za putnike.
Isplata mirovina za listopad počinje u petak, 6. studenoga, objavio je HZMO. Umirovljenike u prosincu očekuje i godišnji dodatak, a njegov iznos ovisit će o godinama mirovinskog staža. Donosimo detalje o isplati i iznosima koje korisnici mogu očekivati.
Zračna luka Pula tijekom listopada zabilježila je nešto više od 26 tisuća putnika, što predstavlja pad u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ipak, ukupni rezultati od početka godine pokazuju nastavak pozitivnog trenda, uz gotovo 20 tisuća putnika više nego lani.
Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji nastavlja padati na godišnjoj razini, a najizraženiji gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnji odjeće i namještaja.
Od utorka, 3. studenoga, na snagu stupaju nove cijene goriva. Dizel i plavi dizel poskupljuju za jedan cent po litri, dok cijena benzina ostaje nepromijenjena. Osjetnije poskupljenje očekuje se kod ukapljenog naftnog plina.
U Istri je u rujnu zabilježena najniža stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj, od 1,1 posto. No, broj zaposlenih u pravnim osobama tijekom trećeg tromjesečja bio je 0,5 posto manji nego godinu ranije.