HZZ objavio brojke! Godišnji pad nezaposlenosti zasjenio siječanjski skok
Najviše zapošljavanja na temelju radnog odnosa evidentirano je u obrazovanju, gdje je posao pronašlo 967 osoba ili 16,3 posto zaposlenih. Slijede prerađivačka industrija s 856 zaposlenih (14,4 posto) te trgovina na veliko i malo s 831 zaposlenom osobom (14 posto).
Krajem siječnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 87.935 nezaposlenih osoba, što je 9.406 manje nego u siječnju prošle godine, odnosno pad od 9,7 posto. Istodobno, u odnosu na prosinac zabilježen je mjesečni rast nezaposlenosti od 6,4 posto, odnosno za 5.310 osoba.
Prema podacima HZZ-a, na burzi rada trenutno je oglašeno 21.675 slobodnih radnih mjesta. U usporedbi s istim mjesecom lani, broj traženih radnika smanjen je za 14,6 posto.
U rujnu je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.756.388 zaposlenih, što je za 12.593 ili 0,7 posto manje nego krajem kolovoza ove godine. Na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih je porastao za 0,2 posto, pokazuje statistika Državnog zavoda za statistiku.
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem lipnja 2025. u evidenciji je bilo registrirano 70.036 nezaposlenih osoba – najmanje otkako se vodi evidencija.
20:00Prije 215 d10.07.2025
Tijekom siječnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je 16.821 osoba, što je blagi pad od 0,6 posto u odnosu na siječanj prošle godine.
Najveći dio novoprijavljenih — njih 13.359 ili 79,4 posto — stigao je iz radnog odnosa. Iz redovitog školovanja u evidenciju je ušlo 334 osoba (dva posto), dok je iz neaktivnosti prijavljeno 3.128 osoba, odnosno 18,6 posto.
Istodobno je iz evidencije nezaposlenih izašlo 11.511 osoba, što je 3,3 posto više nego u siječnju 2025. godine. Od toga se zaposlilo 6.287 osoba — većina zasnivanjem radnog odnosa (5.945 osoba ili 94,6 posto), dok je 342 osoba zaposlenje ostvarilo kroz druge poslovne aktivnosti.
Najviše zapošljavanja na temelju radnog odnosa evidentirano je u obrazovanju, gdje je posao pronašlo 967 osoba ili 16,3 posto zaposlenih. Slijede prerađivačka industrija s 856 zaposlenih (14,4 posto) te trgovina na veliko i malo s 831 zaposlenom osobom (14 posto).
Gledano po županijama, najveći broj novozaposlenih bilježi Splitsko-dalmatinska županija s 966 osoba ili 16,2 posto ukupno zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa.
Slijede Grad Zagreb sa 769 zaposlenih (12,9 posto) te Osječko-baranjska županija sa 610 zaposlenih osoba, što čini 10,3 posto ukupnog zapošljavanja.
Kvartovski problemi pretvaraju se u gradske projekte — poruka je konferencije IDS-a Pula na kojoj su predstavljeni zahvati vezani uz parkiranje kod Arene i promet ispod Spara.
Tijekom dva desetljeća poslovanja Infobip je kontinuirano pratio i predvodio promjene u komunikaciji između brendova i korisnika – od mobilnih poruka do današnjih AI-first rješenja.
Umaška policija istražuje novi slučaj internetske prijevare u kojem je 77-godišnjak, nakon lažnog ulaganja u kriptovalute i izmišljene humanitarne donacije, ostao bez nekoliko desetaka tisuća eura.
Najviše zapošljavanja na temelju radnog odnosa evidentirano je u obrazovanju, gdje je posao pronašlo 967 osoba ili 16,3 posto zaposlenih. Slijede prerađivačka industrija s 856 zaposlenih (14,4 posto) te trgovina na veliko i malo s 831 zaposlenom osobom (14 posto).
Povjerovala “savjetniku” s društvenih mreža i ulaganju u zlato – 52-godišnjakinja iz Rovinja tijekom godinu dana uplatila više tisuća eura, a kada je zatražila povrat, komunikacija je prekinuta i shvatila je da je prevarena.
Istarska županija i dalje je u vrhu hrvatskog poduzetništva — s više od 18 tisuća registriranih pravnih osoba i gotovo 13 tisuća aktivnih subjekata, uz snažnu dominaciju privatnog sektora i uslužnih djelatnosti.
U 2025. godini zabilježen je rast dolazaka kruzera u hrvatske luke, a među istaknutijima je i Rovinj s čak 100 posjeta, dok je Istra ostvarila gotovo šest posto svih kružnih putovanja — ujedno je Rovinj prvi u Istri uveo turističku pristojbu za putnike s kruzera.
Unatoč rastu ukupnog prometa u hrvatskim zračnim lukama krajem 2025. godine, pulska zračna luka i dalje bilježi vrlo skromne brojke izvan glavne sezone — što ponovno otvara pitanje nedovoljne zračne povezanosti Istre i potrebe za dugoročnijim razvojnim pristupom.